Jurčić: Članstvo u EU-u neće riješiti 40 godina hrvatske stagnacije

U Hrvatskoj ne prestaje stagnacija duga gotovo 40 godina, a očekivanja da će je riješiti članstvo u Europskoj uniji su potpuno iluzorna, glavna je tvrdnja analize Ljube Jurčića u časopisu Ekonomski pregled.

- Očekivanja Hrvatske od članstva u Europskoj uniji bila su velika, ali realnost je da je Hrvatska je ostala na predzadnjem mjestu Europske unije prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku, kaže redoviti profesor ekonomije te napominje da je samo Bugarska na listi iza Hrvatske, ali da i ona posljednjih godina ima veće stope rasta od Hrvatske.

Među ostalim, u tekstu Jurčić opisuje nepostojanje hrvatske industrijske politike, izazove i funkcioniranje Europske unije. Kaže i da to što Hrvatska sve više tone najsnažnije ilustrira masovno iseljavanje. Ono je, ocjenjuje, samo po sebi ekonomski, financijski i socijalni, a postaje više i sigurnosni problem.

Glavni uzroci stagnacije

- Za sedam desetljeća hrvatsko gospodarstvo je tri prva desetljeća bilo u razvoju, a četiri posljednja u stagnaciji, s iznimkom razdoblja od 2003. do 2008., navodi Jurčić i dodaje da je u socijalističkom razdoblju Hrvatsko gospodarstvo ostvarilo relativno visoku stopu rasta društvenog proizvoda od 5,1 posto.

Jurčić ističe da su osamostaljenje Hrvatske, tranzicija i rat spustili razinu razvoja zemlje u 1990. za 10 posto u odnosu na onu u 1989. godini.

- U Hrvatskoj su učinjene velike greške u ekonomskoj politici. U uvjetima nametnutog rata počela se provoditi tajkunska privatizacija. Uslijedio je raspad sustava s posljedicom ogromnog pada proizvodnje, zaposlenosti, potrošnje, izvoza, standarda življenja i ukupnoga društvenog blagostanja, objašnjava Jurčić.

Sustav radničkog samoupravljanja i samoupravni socijalizam se preko noći transformirao u divlji kapitalizam i tržišni fundamentalizam. Umjesto oslonca na proizvodnju, štednju, investicije i izvoz, tijekom devedesetih se razvio atipični model privređivanja koji se oslanja na trgovinu, potrošnju i uvoz.

- Glavni uzrok hrvatske gospodarske stagnacije su pogreške nacionalne makroekonomske politike i potpuni nedostatak industrijske politike kao temeljne gospodarske politike, kaže Jurčić. Smatra da je najteži udarac razvoju propadanje hrvatske prerađivačke industrije. Više je razloga za to, a među najvažnijim je politika privatizacije.

Uteg razvoju, kaže,  je i mirovinska reforma kojom je postojećem mirovinskom sustavu oduzeta četvrtina prihoda, dok se broj korisnika povećao za polovicu, a broj uplatitelja prinosa smanjio za četvrtinu.

I dalje traje faza propadanja hrvatskog gospodarstva

Jurčić navodi da je politika stvarala očekivanja da će Hrvatsku razviti strani investitori, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ili fondovi EU.

- To su čiste iluzije. Ni jedna zemlja nije se razvila ako nije razvila vlastitu sposobnost za vlastiti razvoj. Hrvatska to još nije uspjela, kaže Jurčić i dodaje da EU daje velike mogućnosti razvoja ako domaća politika uskladi nacionalnu politiku s EU mogućnostima i nacionalnim specifičnostima. Nažalost, takva nacionalna politika u Hrvatskoj nikad nije usvojena, ocjenjuje.

Faza propadanja hrvatskog gospodarstva i dalje traje, upozorava Jurčić i napominje da svim tim teškoćama treba pridodati sve veće probleme same Europske unije.

Europska unija je suočena s najvećim izazovima od njezina nastanka. Očito je da se dosadašnji koncept Europske unije istrošio i zaključuje da te okolnosti hrvatsku politiku stavljaju pred sve veće i složenije izazove.