Eurozastupnici potvrdili sporazum: Velika Britanija broji posljednje sate u EU-u

Velika Britanija broji zadnje sate u Europskoj uniji. Za pedesetak sati brexit će, nakon višegodišnje agonije, konačno biti i proveden. Zastupnici Europskog parlamenta večeras su izglasali sporazum o povlačenju između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Sporazum je izglasan sa 621 glasom za, 49 protiv i 13 suzdržanih.



Sada je preostalo još da Vijeće EU-a kroz pisanu proceduru potvrdi sporazum.

Na inicijativu njemačke zastupnice Zelenih Terry Reintke nakon glasovanja svi zastupnici su ustali i počeli pjevati škotsku pjesmu "Auld Lang Syne", kojom se tradicionalno ispraća stara godina i dočekuje nova. Ta se pjesma pjeva i na sprovodima i drugim oproštajnim prigodama, ali i na proslavama diplome ili mature. Dok su pjevali tu pjesmu, većina zastupnika se držala za ruke, mnogi sa suzama u očima. Mnogi su nosili šalove sa zastavama Britanije i EU-a.



- Vrlo smo zahvalni i volio bih reći da doista cijenimo sav posao koji ste učinili zadnjih godina - rekao je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli zastupnicima koji će napustiti tu instituciju.

- Vrlo je teško reći zbogom - dodao je.



Von der Leyen: Živjela Europa

U raspravi su uz zastupnike Europskog parlamenta sudjelovali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni pregovarač za brexit Michel Barnier, a u ime Vijeća EU-a državna tajnica u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Nikolina Brnjac.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je, govoreći o budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom, da će inzistirati na jamstvima za poštenu tržišnu utakmicu i da neće dopustiti da europske tvrtke budu izložene nepoštenoj konkurenciji.

- Mi želimo zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini s nultom carinskom stopom i bez kvota. Ali preduvjet za to je da tvrtke iz EU-a i Velike Britanije imaju iste uvjete. Mi sigurno nećemo dopustiti nepoštenu konkurenciju za naše tvrtke -rekla je predsjednica Komisije.

- Želim da ostanemo dobri prijatelji i dobri partneri. Uvijek ćemo vas voljeti i nikada nećete biti daleko od nas. Živjela Europa - rekla je Ursula von der Leyen.

Farage: Volimo Europu, mrzimo EU

Jedan od arhitekata brexita Nigel Farage u svom je govoru oponirao predsjednici Komisije u pogledu jednakih uvjeta za britanske i europske tvrtke.

- To je to. Kraj puta, Završava jedan eksperiment. Premijer Boris Johnson je rekao da neće biti ravnopravnih uvjeta za sve i na tome mu čestitam. Sad kada odemo, nikada se više nećemo vratiti - rekao je Farage.

Dodao je da je ovo vrhunac njegovih političkih ambicija.

- Ja sam otvoreni protivnik cijelog projekta Europske unije. Mi volimo Europu, a mrzimo Europsku uniju. Nadam se da s ovim počinje kraj ovoga nedemokratskog projekta. Vi možda prezirete populizam, ali moram vam nešto reći - populizam postaje jako popularan - kazao je Farage, čiji je govor popraćen pljeskom i mahanjem britanskim zastavicama zastupnika iz njegove stranke, koji su svi nakon njegova govora napustili dvoranu.

Drugi britanski zastupnici u odgovoru na Farageov istup izrazili su žaljenje zbog izlaska i, između ostaloga, isticali da britanska politička elita živi u nekom svom svijetu u kojem misli da je Velika Britanija i dalje veliko carstvo, a ne obična država. Zastupnici iz Sjeverne Irske, republikanskog usmjerenja, govorili su o potrebi ujedinjenja Irske, a škotski zastupnici o neovisnosti Škotske. Jedna od britanskih zastupnica završila je svoj govor u suzama na što se većina nazočnih ustala i dala joj potporu pljeskom.

Verhofstadt: Neuspjeh i za EU

Neki su zastupnici upozorili da se EU mora promijeniti kako se ne bi dogodilo da je još neka zemlja napusti i da brexit treba biti poziv na buđenje.

Koordinator Europskog parlamenta za pregovore o brexitu Guy Verhofstadt, jedan od najvećih zagovornika europskog federalizma, rekao je kako je tužno da izlazi jedna "tako velika zemlja koja nas je u dva svjetska rata oslobađala".

Istaknuo je da je brexit neuspjeh i za Europsku uniju, koja je zbog pravila jednoglasnosti u donošenju odluka "neučinkovita" te da je to jedan od uzroka brexita.

Jedini hrvatski zastupnik koji je sudjelovao u raspravi bio je Mislav Kolakušić, koji je rekao da je "EU prije svega zajednica građana".

- Ako građani jedne članice vide da građani u  nekoj drugoj članici imaju više ekonomske koristi od njih i oni će se okrenuti protiv Unije. Ovo nije zadnji izlazak - rekao je Kolakušić.



Johnsonovo obraćanje naciji

Proces koji je izazvao duboke podjele u zemlji nastupa u petak u 23 sata po mjesnom vremenu, odnosno u ponoć po srednjoeuropskom.

Vatreni zagovornik brexita, premijer Boris Johnson navečer će se obratiti naciji. On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za brexit ili ne, zajedno okrenu budućnosti. Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o brexitu.

Johnson je na čelo vlade stao krajem srpnja i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Theresa May nije. Dogovorio je s Bruxellesom neke izmjene u sporazumu o brexitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u prosincu, nezabilježenoj još od vremena Margaret Thatcher, lagano ga proveo kroz parlament.

Zakon je kraljica Elizabeta II. potpisala 23. siječnja, osam dana prije sudbinskog datuma.

Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prijelaznog razdoblja. Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom. Bruxelles prijelazno razdoblje smatra prilično kratkim i ne gaji Johnsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.

U EP stiže Romana Jerković

U subotu, 1. veljače, Velika Britanija za EU postaje treće zemlja, ali u stvarnosti malo se toga mijenja jer je sporazumom o razdruživanju predviđeno prijelazno razdoblje koje traje do kraja ove godine i tijekom kojeg će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti primjenjivati zakone i propise EU-a. Tijekom prijelaznog razdoblja dvije će strane pokušati ispregovarati sporazum o budućim odnosima.

Iz Europskog parlamenta odlaze 73 britanska zastupnika i umjesto njih dolazi 27 zastupnika iz 14 zemalja članica. Hrvatska je među zemljama koje će imati veći broj zastupnika, 12 umjesto dosadašnjih 11, a 12. zastupnica bit će Romana Jerković iz SDP-a. Najviše novih zastupnika dobivaju Francuska i Španjolska, svaka po pet.

Europski parlament se tako smanjuje za 46 zastupnika sa 751 na 705. Tih 46 mjesta ostavljeno je za neka buduća proširenja.

Mijenja se i brojčani odnos među strankama u Europskom parlamentu. Najveća skupina, Europska pučka stranka dobiva pet novih zastupnika, drugi po redu socijalisti i demokrati gube 6 mjesta.

Najviše gubi liberalna skupina Renew Europe, koja ostaje bez 11 zastupnika, zatim Zeleni čiji se klub smanjuje za sedam zastupnika. Tri zastupnička mjesta dobiva zastupnički klub Identitet i demokracija (ID), koji okuplja nacionalističke, populističke i euroskeptične stranke. U toj skupini djeluju talijanska Liga, francuska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemački Alternative für Deutschland. ID je sada pretekao Zelene i postaje četvrti zastupnički klub po brojnosti.