Maletić i Pavić o novom proračunu EU-a

Teški pregovori o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije trebali bi pokazati koji će biti prioriteti u raspodjeli novca; kako će proći kohezijska politika, a kako ulaganja u inovacije i zelene politike te hoćemo li morati izdvajati više u zajednički europski proračun.

O tim su temama u emisiji U mreži Prvog govorili  Ivana Maletić, hrvatska članica Europskog revizorskog suda, i Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Maletić je rekla kako sve članice žele da se zatvori diskusija o višegodišnjem financijskom okviru EU-a za vrijeme hrvatskog predsjedanja.

- Upravo Europski revizorski sud u svom mišljenju o proračunu govori o tome kako je važno da se što prije isti zaključi, kako bi sva ostala regulativa koja je vezana uz njega mogla biti zaključena, te da se što prije krene u provedbu zato što je cilj da provedba počne u prvoj godini, a ne da se kasni zato što se proračun kasno donese, naglasila je te dodala kako Europski revizorski sud daje mišljenja za određene prijedloge regulativa i unaprijed uočava što u nekom propisu nije najidealnije, gdje su nedostatci, kako bi se na vrijeme reagiralo i kako bi sustav dobro funkcionirao.

- Europski revizorski sud također radi revizije uspješnosti poslovanja. Gleda se određena politika ili projekt i koliko je isti ostvario definirane ciljeve. Recimo, koliko su mladi programom Erasmus uspjeli steći nova znanja i zaposliti se, koliko je on uspješan i trebamo li ga nastaviti ili ne, istaknula je Maletić.

Ministar Pavić naglasio je kako je bio s premijerom u Portugalu na sastanku zemalja prijateljica kohezije, koji obuhvaća 17 država.

- Europa je podijeljena na zemlje koje su neto uplatiteljice i zemlje kohezije koje koriste ta sredstva. Hrvatska je jedna od zemalja kohezije koja je već do sada, kada gledamo koliko smo uzeli, a koliko uplatili za članarinu, u plusu 20 milijardi kuna, istaknuo je ministar.

Rekao je kako se na sastanku razgovaralo o omotnici, ali i pravilima vezanima uz nju. Objasnio je da je riječ o proračunu koji iznosi između 1000 i 1300 milijardi eura za svih 27 članica.

- Jedna od tradicionalnih politika je kohezija, kojom želimo da zemlje dođu na istu razinu razvijenosti. Hrvatska je do sada koristila ta sredstva, od samog pelješkog mosta do zračnih luka, cesta, škola i bolnica. Hrvatskoj je u interesu da kohezija bude na razini dosadašnje financijske omotnice, naglasio je.

Ministar je rekao kako nam povlačenje novca iz europskih fondova ide dobro te da je Hrvatska postala jedno veliko gradilište.

- Ova je Vlada podignula stopu ugovorenosti s 9 na gotovo 85 posto, 85 posto od financijske omotnice je dogovoreno. Ova će financijska omotnica biti iskorištena u potpunosti i mislim da smo napravili dobar iskorak, kazao je.

Maletić je istaknula kako se procedura korištenja novca iz fondova mora pojednostavniti zato što se time pojeftinjuju procesi, a to je upravo ono što je važno, da s manje novca postignemo više.