Klaus-Heiner Lehne: Javnost zanima troši li se novac svrhovito

Nakon što je Hrvatska preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije, redaju se posjeti važnih europskih dužnosnika pa je tako u službeni posjet stigao predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne. S obzirom na to da članice trebaju dogovoriti novi sedmogodišnji proračunski okvir, savjeti tog suda itekako su važni.

Europski revizijski sud detaljno prati kako se troši novac euopskih poreznih obveznika. Njihova revizorska mišljenja pokazuju i kakav je rad Europske komisije.

- Sjećate se da je 1999. tadašnji predsjednik Europske komisije Jacques Santer morao odstupiti zbog financijskog skandala i tada su svi izvještaji Europskog revizijskog suda o trošenju novca bili negativni. Od tada se upravljanje europskim financijama znatno unaprijedilo, ističe predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne.

Međutim njihovi savjeti i dalje pokazuju da države članice trebaju transparentnije trošiti eure. Pa i Hrvatska mora ispraviti određene pogreške.  

A uskoro slijede i pregovori o novom sedmogodišnjem proračunu koji neće biti nimalo lagani jer starije članice traže da se smanje izdvajanja za poljoprivredu i kohezijske fondove.  

O budućem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a te hrvatskoj apsorpciji europskih sredstava predsjednik Europskog revizijskog suda danas je u Saboru razgovarao sa zastupnicima i potpredsjednikom Željkom Rainerom a popodne je u banskim dvorima održao sastanak i s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Plenković: Važno je na vrijeme postići dogovor o novom europskom proračunu
Na sastanku na kojem je bila i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, Plenković je također predstavio hrvatske prioritete predsjedanja, te izvijestio o planiranim koracima glede uređenja budućih odnosa EU-a i UK nakon brexita, pregovora o novom europskom proračunu, zagrebačkog sastanka na vrhu i Konferencije o budućnosti Europe.

- Na sastanku su posebno razmijenjena mišljenja oko donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za sljedeće proračunsko razdoblje od 2021.-2027., a osvrnulo se i na dosadašnju provedbu projekata te apsorpciju sredstava EU-a u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju hrvatske vlade.

Plenković je, kako se nastavlja, istaknuo da predstoje zahtjevni pregovori, prije svega između država članica, o čemu će se posebno raspravljati na izvanrednom sastanku Europskog vijeća 20. i 21. veljače.

Nakon toga Hrvatska će voditi pregovore kroz dijaloge i trijaloge s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o više od 40 zakonskih prijedloga koji čine Višegodišnji financijski okvir.

Naglasivši da je Hrvatska najnovija država članica EU-a, koja trenutno koristi svoju prvu punu financijsku omotnicu, poručio je da je važno što prije postići dogovor o novom VFO kako bi se na vrijeme započelo s ugovaranjem projekata i povlačenjem sredstava.

Podsjetio je kako je od 10,7 milijardi eura, koje su Hrvatskoj na raspolaganju za financijsko razdoblje 2014.- 2020., ukupno ugovoreno 9,2 milijarde odnosno 86 posto alociranih sredstava, dok je na početku mandata ove vlade stopa ugovorenosti iznosila devet posto.

Lehne je istaknuo da se i Europski revizorski sud zalaže za pojednostavljenje procedura, veću fleksibilnost i smanjenje administrativnog opterećenja u provedbi novog Višegodišnjeg financijskog okvira, a s ciljem što učinkovitijeg korištenja europskih sredstava, dodaje se u priopćenju.




Klaus-Heiner Lehne u Temi dana

Uloga Europskog revizorskog suda - kao neovisnog vanjskog revizora Europske unije je štititi interese poreznih obveznika. Iako taj sud nema zakonske ovlasti, svojim radom pokušava unaprijediti način na koji Europska komisija upravlja proračunom i izvještava o financijama Unije. Predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne gostovao je u Temi dana.

Na početku je rekao da svaka država članica ima po jednog predstavnika u sudu.

- Posao je vrlo jednostavan. Mi moramo svake godine provjeravati transakcije i iznositi godišnje izvešće u kojem se osigurava da je sve bilo u redu. Onda Parlament, Komisija i države članice mogu vidjeti kako se koristio novac. Uz to radimo sve više izvješća o izvedbi. To znači da provjeravamo koliko su doista ispunjene mete za nešto. Neka autocesta ili most, jesu li doista poboljšali situaciju ljudi koji tamo žive. To su izvješća o izvedbi koja postaju sve važnija, naglasio je.

- Javnost sve više zanima, ne sam je li matematički točno, nego troši li se novac na nešto svrhovito, istaknuo je.

U slučaju da detektiramo sumnjive slučajeve prevare, to proslijedimo jedinici koja je na razini EU-a za to zadužena. A to je OLAF, ured za borbu protiv prevara, agencija koja potpada pod Komisiju, i onda to kasnije proslijedi tužiteljima. Ako je samo neka obična nepravilnost i nema sumnje na prevaru, onda to javno obznanjujemo kao grešku, objasnio je.

- Mi imamo snažan autoritet jer smo politički neovisni. Mi operiramo po međunarodnim standardima. To nam stvara visoko poštovanje i jako smo uspješni, naglasio je.

- Vaša država ima ključnu ulogu u održavanju mekog prelaska na novi višegodišnji financijski plan pa smo danas o problemima koji se pojavljuju s tim u vezi razgovarao na sastancima u Zagrebu, rekao je.

- Mi vjerujemo da sav novac koji se troši iz proračuna, a to se tiče i aspekta kohezije, mora dovesti do pozitivnog učinka na Europu kao takvu, a naravno kohezija je vrlo važna stvar koja dovodi zemlje članice EU koje su manje razvijene u odnosu na bogatije, bliže prosjeku i onim bogatijima. U principu mi jako podržavamo kohezijsku politiku kao takvu, zaključio je.