Plenković: Pred Hrvatskom presudno desetljeće za članstvo u EU-u

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je pred Hrvatskom presudno desetljeće za njezino članstvo u Europskoj uniji, jer će se tek nakon korištenja sredstava iz druge financijske perspektive moći podvući crta i reći koliko je napredovala u članstvu.





Plenković je to izjavio na konferenciji "Izazovi usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. 2027. i položaj kohezijske politike u novom proračunu", organiziranoj u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i posjeta predsjednika Europskog revizorskog suda Klausa-Heinera Lehnea.

Kada je riječ o početnoj poziciji Hrvatske u pregovorima o VFO-u, Plenković je apostrofirao specifičnu i posebnu poziciju Hrvatske kao zemlje koja je jedina od svih članica za sada koristila samo jednu financijsku perspektivu, kao i da je jedina koja je pretrpjela ratnu agresiju, imala ratnu štetu, praktički do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. godine nije imala ugovorne odnose, kao niti makrofinancijsku pomoć, pretpristupne fondove, te je još u fazi lovljenja koraka" s onim članicama koje su duže u Uniji.

Podsjetio je da je u subotu u Portugalu sudjelovao na sastanku neformalne skupine Prijatelji kohezije, koja broji 17 zemalja članica neto korisnica europskog proračuna, koje poručuju da ne žele da modernizacija proračuna i financiranje novih izazova, poput klimatskih promjena, sigurnosti i inovacija, idu na uštrb kohezijske politike i ravnomjernog regionalnog razvoja pojedinih krajeva svih zemalja članica.

Plenković je izvijestio i da su u tijeku pripreme za bilateralne konzultacije ovaj tjedan u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, a u kontekstu izvanredne sjednice Vijeća, čiji je početak predviđen za 21. veljaču, gdje će se po prvi puta raspravljati o tzv. pregovaračkoj kutiji.

- Njome će konačno biti predstavljeni brojevi na temelju kojih ćemo prvo tražiti dogovor na razini članica, to jest na najvišoj razini šefova država i vlada, a potom će se, kada jednom postignemo dogovor, pregovori voditi i s Europskim parlamentom, kao i Komisijom - pojasnio je Plenković, dodavši da je cilj da Hrvatska pokuša na inteligentan, kvalitetan i argumentiran način ostvariti svoje strateške ciljeve za proračun u idućih sedam godina.

Plenković ocjenjuje da će pregovori biti izuzetno zahtjevni, pri čemu je bitno da proračun bude donesen na vrijeme, kako operativni programi ne bi kasnili.

Naime, pojašnjava predsjednik Vlade, kada se na razini Europskog vijeća postigne politički dogovor, pristupa se pregovorima o više od 40 zakonskih akata. Ocjenjuje da će taj proces trajati do kraja ove godine, dok postizanje temeljnog dogovora na razini članica priželjkuje za vrijeme hrvatskog predsjedanja.

Plenković je istaknuo i važnost Europskog revizorskog suda za ukupno bolje funkcioniranje EU-a, s obzirom da mu je zadaća ne samo kontroliranje potrošnje sredstava europskog proračuna, već i da sa svojim stajalištima i savjetima unaprjeđuje i proces planiranja proračuna, njegova izvršavanja, kao i učinkovitost upravljanja.

Pavić: Iz EU proračuna Hrvatska u plusu 20,9 mlrd kn

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić izvijestio je da je Hrvatska dosad iz europskog proračuna primila 20,9 milijardi kuna više no što je uplatila članarine. Pritom, Hrvatska je dosad uplatila 22,4 milijarde eura, a primila je 43,3 milijarde kuna.

U mandatu aktualne Vlade ugovorenost dostupnih sredstava iz financijske perspektive 2014.- 2020. podignuta je s 9 na 86 posto, pri čemu je oko trećine sredstava iz aktualne financijske omotnice i isplaćeno, a Pavić napominje da se aktualna omotnica može koristiti do 2023. godine, pa je stoga i siguran da će se sva sredstva iskoristiti.