Novi proračun EU-a od 2021. do 2027.

Hrvatsko predsjedanje Vijećem europske unije poklapa se s vremenom pripreme novog sedmogodišnjeg proračuna pred kojim je mnogo izazova. Izlaskom Velike Britanije, koja je bila velika uplatiteljica još je važnije pitanje koliki će proračun biti, koliko će članice u njega izdvajati, ali i kako će se taj novac trošiti, odnosno hoće li ići u prilog manje ili više razvijenim članicama Europske unije.

Novi europski proračun trebao bi odrediti smjer Unije, ali i pomiriti interese bogatijih članica koje u proračun više uplaćuju s interesima zemalja, poput Hrvatske, koje iz proračuna više novca primaju.

- Ukupno smo u europski proračun uplatili 3 milrd. eura, odnosno 22,4 mlrd. kuna, a do ovog trenutka primili smo 43,3 mlrd. kuna. Dakle, razlika je između uplata i primitaka 21 mlrd. kuna ili 2,8 mlrd. eura, kazao je danas premijer Andrej Plenković.

Hrvatska je, kaže premijer, skoro "duplo u plusu", a bit će i više kako se sredstva budu isplaćivala i apsorbirala. Prema iskorištenosti novca iz postojećeg proračuna Hrvatska je oko prosjeka Europske unije. 

Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, kaže kako je objavljeno preko 108 posto omotnica, 86 posto je ugovoreno, a gotovo trećina plaćeno.

- Ono što je bitno reći, da se ova omotnica može koristiti do 2023., prema tome imamo još 4 godine da apsorbiramo, dodaje.

U proračunu će zemlje "prijatelji kohezije" zagovarati smanjivanje razlika među članicama, razvijeniji će tražiti inovacije, ali neki su ciljevi svima zajednički.

- Demografski izazovi koje smo stavili na agendu EU su ključni za sve države članice, svi ih prepoznaju kao jako važne, i moraju ući u taj europski proračun. I isto tako klimatske promjene i novi Zeleni plan koji je nova  Europska komisija donijela, pojašnjava Ivana Maletić, hrvatska članica Europskog revizorskog suda.

Dogovor će se morati postići i o visini izdvajanja svake članice, ali i o uvjetima povlačenja novca iz fondova. Sve pod budnim okom glavnog europskog revizora.

- Provjeravamo financije u dva aspekta: osnovanost pritužbi i točnost plaćanja, a zanima nas i širi okvir: jesu li zaista ispunjeni postavljeni ciljevi, kaže Klaus Heiner-Lehne, predsjednik Europskog revizorskog suda.

Izlaskom Velike Britanije iz Unije, koja je bila među onim zemljama koje su najviše uplaćivale, krojenje proračuna još je zahtjevnije, a ispravno i ciljano trošenje novca važnije.