Amandmani na GUP pretvorit će 530 tisuća kvadrata iz javne u površinu za gradnju?

Priča o zagrebačkom GUP-u nastavlja se u ponedjeljak, kada se nastavlja i sjednica Skupštine. Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) priopćilo je da podnošenje 85 amandmana predstavlja presedan u povijesti prostornog planiranja u Hrvatskoj te navodi da bi njihovo prihvaćanje omogućilo prenamjenu 530.000 m2 javnih površina u površinu za gradnju.

Zbog mnogo amandmana na GUP analiza do ponedjeljka

DAZ je, nakon stručne analize zaključio da bi se eventualnim prihvaćanjem podnesenih amandmana, omogućila prenamjena gotovo 530 m2 javnih površina u površine za gradnju. Prenamijenilo bi se, pojašnjavaju, 400.000 m2 javnih zelenih i sportsko-rekreacijskih površina u stambenu ili mješovitu namjenu, gotovo 70.000 m2 društvene namjene u stambenu, mješovitu ili poslovnu namjenu te oko 19.000 m2 koridora javnih prometnica u mješovitu namjenu.

Smatraju i da se takvim amandmanskim izmjenama krši osnovna načelo Zakona o prostornom uređenju o sudjelovanju javnosti u postupcima izrade planova te načelo da pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.

Prekidanje tzv. plave potkove, odnosno niza zelenih površina, protivi se svim  idejama onih koji su planirali Novi Zagreb,  kažu iz Zelene akcije.

- Gradonačelnik to jednostavno želi izbrisati i ovdje želi graditi stanove, poslovne zone, hotele i ko zna što još to. To je nedopustivo. Bandić jednostavno vrijeđa zdrav razum svih stanovnika ovog grada, kazao je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.

Ivan Križić iz Društva arhitekata grada Zagreba kazao je da je "kod amandmana sporno što se neke stvari vraćaju koje su bile argumentirano odbačene u javnoj raspravi, naprimjer povećava se za 50% mogućnost gradnje u Donjem gradu."

Stručnjaci kažu da se izmjenama bez presedana u povijesti prostornog planiranja ugrožava ukupni razvoj Zagreba.

- Pitanje je opterećenosti. Već sad imamo probleme s prometom i infrastrukturom. Što bi se dogodilo da se to poveća za 50%, upitao je Križić.

Boro Vujović, stručnjak za nekretnine, pojašnjava "da zelena površina nema nikakvu vrijednost".

- Čim postanu stambena ili neka druga, uglavnom namjena za gradnju, njihova vrijednost se povećava desetostruko pa i više puta, ovisi o tome što se može raditi, rekao je Vujović. O tome u Zagrebu ne odlučuje struka, već politika.