Brzi krediti najčešće se teško otplaćuju

Brojni posrednici na internetu nude pozajmice. Riječ je uglavnom o manjim iznosima i kratkom roku otplate. Novac vam sjeda na račun unutar 24 sata bez obzira na vašu kreditnu sposobnost. No zato su kamate znatno više u odnosu na kredite koje nude banke.

Mnogi su oprezni, pitaju se je li riječ o legalnom novcu i jesu li online banke komu odgovorne? Kad podignete kredit, mnogo toga može krenuti po zlu. Što ako ostanete bez primanja i ne možete ga vraćati, što ako ga želite ranije otplatiti ili dug prebaciti na drugu osobu?

Kada osobne financije odu u minus, kada voda dođe do grla - nađete se pred zidom s malo opcija. Ili vam pomaže bliska osoba ili tražite novac na druge načine. Ti drugi načini često su brzi gotovinski zajmovi s kratkim rokovima otplate.

- Gledajte, to je trajalo duže nego sam mislio i što smo dogovorili ta firma i ja. Dogovorili smo za 4 godine, na kraju se odužilo na 7. Naravno s povećanjem kamate, daleko od toga da nije, govori jedan od korisnika brzih kredita.

Na pitanje koliko je posudio, a koliko vratilio, kaže:

- Čujte posudio sam negdje dvadesetak tisuća kuna, a vratio sam 27. Jer je kamata strahovito narasla.

Za zajam je čuo od osobe iz susjedstva.

- Slučajno smo se sreli, pitala kako sam, rekao sam pa čuj, trebam nešto takvo kao neki kredit, jednog imam, trebam drugoga, rekla je evo imam ja adresu pa odi pitaj.

Brzi zajmovi nekoć su se oglašavali na stupovima javne rasvjete, i to zato što njihovi davatelji nisu imali registriranu djelatnost. Ondje ih više gotovo i nema, fokus je posljednjih godina na internetu. Ciljana skupina takvih oglasa ljudi su na rubu društva. Najpoznatije adrese su Ferratum i Cashexpert koje rade globalno i legalno, no ima i manjih, lokalnih igrača koji rade kako znaju i umiju.

- Kada kažemo brzi kredit onda moramo znati da svaki vjerovnik, banka ili kreditna institucija naplaćuje tu brzinu jer nema informaciju pouzdanu o bonitetu. Nema vremena za proučavanje kreditne sposobnosti pa onda podigne kamatnu stopu zato što je prirodno da se premija za rizik neplaćanja ugrađuje u kamatnu stopu. Što je kreditni dužnik manje kreditno sposoban to plaća veću kamatnu stopu, rekao je prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Ako ste uzeli kredit ili pozajmnicu od 10 tisuća kuna na 3 mjeseca i morate vratiti 12 tisuća kuna, vi ne vratite i idete dalje, zapravo onda to nije kamatna stopa od 20 posto, 10 tisuća do 12 je 20 posto, nego onda vi gledate na godišnjoj razini, četiri puta jer su to četiri kvartala, imate 80 posto kamata na kraju. Znači treba malo matematiku znati, jednostavnu matematiku, svođenje kamatnog računa s mjesečne na godišnju razinu.

Finacijske institucije u RH

Treba razlikovati financijske institucije u Hrvatskoj. Prvo, imamo kreditne institucije poput banaka i stambenih štedionica kojima licenciju izdaje HNB, koji ih ujedno i kontrolira.

Drugo, tu su tvrtke koje za uslugu potrošačkog kreditiranja imaju odobrenje Ministarstva financija.

Treće su kreditne i financijske institucije sa sjedištem u nekoj od članica EU-a koje, otkako smo ušli u Uniju, mogu djelovati u Hrvatskoj. Njih nadziru tijela u matičnim državama.

Četvrti su oni koji love u mutnom.

- Ove institucije koje ste vi spominjali su u pravilu ne regulirani subjekti i vrlo često se može dogoditi da su njihove usluge temeljem uvjeta ili cijene su nepovoljnije za potrošača nego kada bi potrošač koristio usluge regulirane institucije, kazala je savjetnica u Uredu za praćenje zaštite potrošača HNB-a Ana Pisačić.

- U tom smislu moram istaknuti da je osobna odgovornost pojedinca čije će usluge koristiti.

Zato je preporuka HNB-a koristiti se uslugama onih koji podliježu njihovoj kontroli. No, s kim god potpisivali ugovor o zajmu ili kreditu, oprez mora biti na prvom mjestu, ističe prof. Jakovčević. Zato banke, primjerice, imaju obvezu klijentu prije odluke dati personalizirani europski standardizirani obrazac s usporedbom kredita iste vrste kod različitih kreditnih institucija. Kod ostalih davatelja usluga tog nema.

- Dužništvo, ugovor o kreditu je složen pravni posao, vrlo kompleksan, vrlo rizičan i bolan, ako sve pođe po zlu, a pođe po zlu kad dođe dospijeće, a nemate novca za vratiti kreditnoj instituciji, onda se uzima ono što ste dali. Znači oprez, govorim s aspekta dužnika, a kreditne institucije su uvijek bogate, one znaju što rade i znaju se zaštititi, rekao je Jakovčević.

Za našeg sugovornika zajam je gotova priča. Uspio je vratiti posuđeno, a u međuvremenu je otplatio i bankovni kredit. Mirovina od 2 000 kuna napokon mu nije opterećena kreditom.

- Slobodan, jednostavna riječ slobodan, nema više kredita, nema više tih zafrkancija, pardon, sad je to skroz drugačija priča. - Da morate biste li opet? - Pa, triput bih razmislio.

Razmislite s kim što potpisujete kad se financijski zadužujete. Dobro proučite što vam se nudi jer može se dogoditi da nemate izlaz iz financijskog ropstva.