Sassoli o proračunu: EP je spreman 'ići do kraja'

Europski parlament spreman je do kraja ustrajati na svom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), najavio je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, jednako kao i na očuvanju ambicioznih kohezijskih programa.
Ako prijedlozi predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela neće biti u skladu sa stajalištem parlamenta "mi smo spremni ići do kraja", rekao je Sassoli na konferenciji za medije nakon rasprave o Višegodišnjem financijskom okviru u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Europsko vijeće sastat će se na posebnom samitu 20. i 21. veljače u pokušaju da se pronađe kompromis o VFO-u za razdoblje 2021-2027. Michel se nada da će dogovor biti postignut na samitu, ali mnogi dužnosnici u Bruxellesu skeptični su da će tako biti.

Sassoli je istaknuo da Europski parlament gotovo jednoglasno podržava ambiciozan financijski plan te je naglasio kako je to "najvažnija utakmica na početku ovog saziva".

"Smatramo da ne treba rezati naše programe. Štoviše, trebamo više sredstava kako bi smanjili razlike i postigli pravednu ravnotežu. Ako se režu kohezijski programi, kako možemo smanjiti te razlike?", upitao je Sassoli.

Neke zemlje na proračun gledaju samo kroz ukupan iznos, zanemarujući činjenicu da su ta sredstva namijenjena i njihovim građanima, rekao je Sassoli i dodao kako VFO služi članicama da povećaju svoje kapacitete.

Komisija je predložila da se u idućem razdoblju izdvaja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka, dok parlament traži 1,3 posto posto. Vijeće EU još nije zauzelo stajalište.

Podsjetio je da Europski parlament predlaže izmjene načina financiranja proračuna Unije kako se on ne bi financirao isključivo iz nacionalnih proračuna članica.

Proračun EU-a puni se doprinosima država članica, carinama na proizvode izvan EU-a, te kaznama za kompanije koje krše pravila tržišnog natjecanja EU-a.

Europski parlament zagovara promjenu načina financiranja proračuna jer je "netransparentan i potpuno nerazumljiv građanima EU-a". Predlaže nove izvore prihoda kroz novu shemu poreza na dobit (uključujući oporezivanje velikih kompanija u digitalnom sektoru), prihode od trgovanja emisijama i porez na plastiku čime bi se bi mogli smanjiti izravni doprinosi članica.

Dugoročni proračun EU-a, odnosno višegodišnji financijski okvir (VFO), postavlja granicu potrošnje EU-a u raznim područjima na najmanje pet godina, a posljednji dugoročni proračun donesen je za razdoblje od sedam godina.

Od 2014. do 2020 proračun je iznosio bilijun i 87 milijuna eura po sadašnjim cijenama.

Najviše sredstava iz dosadašnjeg proračuna namijenjeno je financiranju zajedničke poljoprivredne politike EU-a, te politikama za ribarstvo i okoliš i zatim kohezijske programe kojima se nastoji smanjiti razlike u stupnju razvoja regija EU-a.

Nove članice, uglavnom s istoka i jugoistoka Europe insistiraju na očuvanju i povećavanju iznosa za koheziju, dok starije i razvijenije članice u pravilu zagovaraju smanjenje proračuna, te fokus ulaganja u istraživanja, obrazovanje i zaštitu okoliša, odnosno za Zeleni plan EU-a u novom proračunu.

Prijedlog proračuna daje Europska komisija, a o njemu potom pregovaraju Europski parlament, koji treba dati svoju suglasnost za prijedlog i Vijeća EU-a.

Vijeće još nije razjasnilo svoju pregovaračku poziciju pa EP i Komisija čekaju njegov prijedlog kako bi te tri institucije započele pregovore.