Humanitarna pomoć Albaniji i Venezueli, BiH pomoć u opremi za granicu

Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluke o dodjeli humanitarne pomoći Albaniji za ublažavanje posljedica potresa koji je tu zemlju pogodio krajem prošle godine te Venezueli za ublažavanje humanitarne i gospodarske krize, kao i pomoći BiH u policijskoj opremi radi suzbijanja prekograničnog kriminaliteta.



Hrvatska će pomoć Albaniji, u iznosu od milijun eura, uputiti putem donatorske konferencije koja će se održati u Bruxellesu 17. veljače, kako bi se osigurala dodatna financijska potpora potrebna za obnovu nakon razornog potresa koji je Albaniju pogodio krajem studenog prošle godine, izvijestila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Na donatorskoj konferenciji će, osim država članica EU, sudjelovati i predstavnici drugih država, te međunarodnih organizacija i međunarodnih financijskih institucija, uključujući Ujedinjene narode i Svjetsku banku. Na konferenciji će sudjelovati premijer Andrej Plenković.

U potresu u Albaniji je poginula 51 osoba, tisuću je ozlijeđenih, 14 tisuća je privremeno razmještenih osoba, a oštećen je i velik broj građevinskih objekata.

Vlada je i odmah nakon potresa, slijedom molbe Albanije za pomoć u hrani i materijalno-tehničkim sredstvima za potrebe zbrinjavanja unesrećenog stanovništva, 28. studenog prošle godine donijela Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Albaniji, u ukupnom iznosu od milijun kuna.

Sigurnosni izazovi

Pomoć u BiH upućuje se slijedom zamolbe Ministarstva unutarnjih poslova BiH, kao i Ministarstva unutarnjih poslova triju županija Federacije BiH (Hercegovačko-neretvanske županije, Županije Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije), kao i granične policije, s obzirom na rastuće sigurnosne izazove vezane uz sve vrste prekograničnog kriminaliteta.

To su sigurnosni izazovi posebno izraženi u južnim dijelovima Federacije BiH na granici s Hrvatskom, navela je Bušić. Stoga je Vlada, sukladno dosadašnjoj suradnji dviju zemalja na području prevencije kriminaliteta, donijela odluku o donaciji 5 termovizijskih kamera i 198 kompleta policijske opreme za uspostavljanje javnog reda i mira. Riječ je o opremi koju je MUP krajem prošle godine rashodovao.

Venezueli će Hrvatska uputiti humanitarnu pomoć u iznosu od 100 tisuća američkih dolara s namjenom opskrbe lijekovima i osnovnim higijenskim potrepštinama najranjivijih skupina stanovništva, uključivši i Hrvate i njihove potomke.

Kriza u Venezueli jedna je od najvećih humanitarnih kriza u svijetu u ovom trenutku, istaknula je Bušić, navevši da je više od četiri milijuna stanovnika napustilo tu zemlju od 2015. godine uslijed ekonomske i političke nestabilnosti i blokade.

Procjenjuje se kako je samo od kraja prošle godine do danas zemlju napustilo oko milijun ljudi, dok 90 posto građana Venezuele žive u siromaštvu.

U 2018. godini inflacija u Venezueli premašila je milijun posto, a ekonomska kriza zahvatila je zdravstveni sustav zemlje te uzrokovala nedostatak osnovnih lijekova, što ima za posljedicu sve veći broj ljudi kojima nedostaje liječenja kroničnih bolesti i hitne medicinske pomoći, navela je Bušić.

Od 2016. godine EU je izdvojila više od 90 milijuna eura za hitnu humanitarnu pomoć kako bi pomogla potrebitim građanima Venezuele, kao i onima koji su primljeni u susjednim zemljama.

Plenković najavio zahvate u Splitu

Plenković je uvodno komentirao aktualne događaje. Osvrnuo se na sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom u Bruxellesu, u kojem je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, oko višegodišnjeg financijskog okvira, koji je, kako je rekao, Hrvatskoj kao najmlađoj članici izrazito važan za lovljenje koraka s drugim članicama iz srednje Europe.

Čestitao je 178. obljetnicu Matice hrvatske za koju je rekao da je važna institucija za očuvanje našeg identiteta, kulture, svega što nas veže, a osobito hrvatskog jezika i književnosti.

Zahvalio je ministrima Tomi Medvedu i Draženu Bošnjakoviću na organizaciji susreta s predstavnicima bivših zatočenika srpskih logora i rekao da su dogovorili modalitete kako da stručne službe nadležnih ministarstava logorašima pomognu u rješavanju problema s kojima se suočavaju.

Osvrnuo se i na primanje izaslanstva Splita na čelu s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom.

- Razgovarali smo o razvojnom programu za Split koji podrazumijeva brojne infrastrukturne zahvate i investicije kako bi Split bio još bolje uređen i pripremljen da bude središte brojnih zbivanja, i gospodarskih i turističkih, naročito za vrijeme intenzivne sezone, rekao je Plenković. Dodao je da će svi nadležni resori voditi računa da provode dogovoreno.