Ekonomisti proživljavaju "Beskrajni dan"

Europska je komisija u zimskoj ekonomskoj prognozi povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu s 2,9% na 3%. Za ovu je godinu zadržala prognozu od 2,6%, a za sljedeću predviđa rast od 2,3%. Domaća potražnja i dalje ostaje glavni pokretač gospodarskog rasta, a tu su i investicije financirane novcem iz europskih fondova.

- Stopa rasta koju trenutno imamo je realna prije svega. Trebamo li svi biti zadovoljni s tim stopama rasta u nekom srednjem roku, ja ću reći u svoje osobno ime, i kao ministar financija i kao građanin - ne! Dakle. trebali bi svi skupa stremiti višim stopama rasta. Kako njih ostvariti, naravno ništa ne ide preko noći, zato posebnu pažnju treba posvetiti onom potencijalnom rastu. Znači gdje smo mi u ovom trenutku i gdje idemo. S našim čimbenicima proizvodnje, radom, kapitalom i kako efikasno koristimo te čimbenike proizvodnje da bismo pospješili stope rasta na više razine, komentirao je ministar financija Zdravko Marić prognozu stope rasta BDP-a.

Prognozu EK komentirali su gosti emisije HRT-s Tema dana posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić te ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

- Osobna potrošnja je već kontinuitet u Hrvatskoj da je glavni generator rasta gospodarstva. U zadnje je vrijeme primjetan osjetan rast investicija putem europskih fondova. Bilo bi dobro da se i ta komponenta značajnije poveća kao i komponenta vezana uz hrvatski robni izvoz. Dobro je da trenutni rast ne bazira na zaduživanju nego na zdravoj osnovi kao i stalni rast 2,5-3%. Ostaje poraditi na ubrzavanju gospodarskog rasta kako bi mogli još bolje i brže približavati se prosjeku razvijenosti EU, a i stopama rasta dosegnuti države našeg okruženja. Treba istaknuti i kako je stopa gospodarskog rasta osjetno veća od prosjeka rasta gospodarstva EU kao cjeline. To je perspektivno dobro, no bilo bi dobro da se ubrzaju temeljem investicija i temeljem bržeg rasta izvoza, rekao je Savić.

Vedriš je komentirao prognozu EK koja očekuje umjeren rast izvoza upravo zbog nižeg rasta naših glavnih trgovinskih partnera.

-  To je dio priče. Međutim drugi dio priče je što mi zapravo proizvodimo da bi izvozili i to je ključni dio priče. Konjunktura hoće li oni moći na tom vanjskom tržištu biti bolji ili uspješniji se kvartalno mijenja  Supstancijalno pitanje je što Hrvatska kod kuće stvara što je tim stranim partnerima trajno zanimljivo z izvoz, rekao je Vedriš.

- Rast u turizmu u budućem razdoblju će biti ograničen, jer ne možete u tri mjeseca potrpati više ljudi u iste apartmane. Izvoz ovisi o tome stvaramo li nešto kod kuće, a nije baš točna niti konstatacija da se ne zadužujemo. Zadužuju se građani. Država se ne zadužuje jer postoje EU fondovi. Vidi se da je stopa rasta BDP-a padajuća. To nije dobro. Situacija bi trebala obrnuta - da se stopa rasta dinamizira i da se kreće prema 4%, a ne da se vraća prema 2%. S 2,3% rasta BDP-a ponovno se vraćamo na priču da s tom stopom rasta financiramo kamatu na kreditno zaduženje, smatra Vedriš.

Na pitanje kada ćemo ostvariti stopu rasta od 4% Savić je rekao da su nažalost  okolnosti takve na razini cijele EU da je za čak 20 država u 2021. godini usporenija stopa gospdarskog rasta nego što je to bila te da to onda definira cijelo okruženje.

- Naravno da bi Hrvatskoj odgovarala osjetno veća stopa gospodarskog rasta no tu treba napraviti cijeli niz aktivnosti  od poticanja rasta izvoza pa nadalje, a možemo govoriti i o rastu naše konkurentnosti i produktivnosti kako bi naši izvozni proizvodi mogli naći svoj prostor na inozemnim tržištima, rekao je Savić.

Na pitanje koji su naši proizvodi zanimljivi strancima i bi li morali poprilično trebali promijeniti strukturu gospodarstva kako bi proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću Vedriš je rekao da je to točno.

- Ostaje pitanje kako do toga doći. Hrvatska ima staru strukturu industrije i nije se inovirala. Mi smo ovdje Vaši gosti relativno često  i to me podsjeća na film koji smo gledali na HRT-u "Beskrajni dan". Mi stalno ponavljamo iste stvari. Kad bi uopće došli do ekonomije na trezveni način postoje pretpostavke - kvaliteta ceste. Ona ovisi o dva faktora - kakva vam je kvaliteta uprave i upravnih postupaka, a druga pravosuđa. Bez te dvije sigurnosti za kapital, domaći ili vanjski, nema investicija. Nema novih investicija, bez novih investicija nema nove strukture industrije, a bez toga nema izvoza. I gotovo. Prije ekonomije, ako ne riješimo ove pretpostavke mi ćemo se mučiti koliko ćemo dobiti zaleta sa strane, a ne koliko ćemo stvoriti prostora za rast vlastitim angažmanom, objasnio je Vedriš.