Saborska rasprava o popisu stanovništva prerasla u uvrede

Zasjedanje Hrvatskog sabora danas je počelo slobodnim govorima zastupnika. Planirano je da će se ovoga tjedna raspraviti osam zakonskih prijedloga, među njima i onaj koji uređuje kako će se iduće godine u Hrvatskoj provesti popis stanovništva.


Saborski zastupnici poručili su kako popis stanovništva, koji će se provesti u proljeće iduće godine, treba dobro pripremiti i profesionalno obaviti, Most NL pak ustrajava da zbog loših demografskih trendova od popisa "svi trebamo strahovati".

Popis će pokazati poraz hrvatske politike, bit će to indigo demografskih politika i loših odluka hrvatskih vlasti, tvrdi Miro Bulj.

"Bojim se da slika Hrvatske koju će popis iscrtati neće biti baš svjetla", dodaje Božo Petrov koji upozorava kako su neki hrvatski krajevi potpuno  napušteni, odnosno iseljeni, kako se tom procesu ne nazire kraj, te kako se boji da još nismo dotaknuli demografsko dno i da najgore tek slijedi.

Prema Vladinom zakonskom prijedlogu, popis stanovništva, kućanstva i stanova obavit će se od  1. travnja do 7. svibnja iduće godine, provodit će se prema stanju u ponoć, 31. ožujka. Novost je da će se se u prvoj fazi, od 1. do 10. travnja, provoditi samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a od 16. travnja do 7. svibnja popisivači će obraditi popisne jedinice - stanovništvo, kućanstava i stanove.

Zastupnici pozdravljaju mogućnost samopopisivanja, a Stjepan Čuraj (HNS) pita hoće li i u tom slučaju članovi kućanstva moći, kao i do sada, davati podatke o ostalim ukućanima.

Član kućanstva će i za ostale ukućane moći unositi podatke, potvrđuje Vladin predstavnik Zdravko Zrinušić i navodi kako će popis 2021. biti jedan od zadnjih, ako ne i zadnji popis stanovništva na terenu.

Vesna Pusić (Glas) apostrofira pitanje "svjetonazorskih", odnosno podataka o nacionalnosti i vjeroispovijesti, upozorava na mogućnost da podaci koje o članu svog kućanstva daje druga osoba ne budu uvijek identični onome što ta osoba misli sama za sebe. To dovodi u pitanje njihovu točnost i otvara mogućnost da budu falsificirani, kaže Pusić.

Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina) ističe kako su neke europske  države u prošlom popisu omogućile da se građani izjasne za dva materinska jezika, te najavljuje kako će tražiti da se u predloženom zakonu sintagma materinski jezik preimenuje u materinski jezici. 

Milorad Pupovac (SDSS) ističe kako je važno da se popis provede profesionalno i da takvi budu i popisivači, profesionalni i obučeni, a podaci zaštićeni. Važno je, kaže, i da se ne ponovi slušaj s prošlog popisa kad se na podatke čekalo godinu u pol. Prenosi i preporuke konferencije europskih statističara da pripadnici nacionalnih manjina budu razmjeno zastupljeni u popisivačima.

Predloženim je zakonom zadovoljan Klub HDZ-a, u ime kojeg Branka Juričev-Martinčev ističe da se njime unapređuje i racionalizira način prikupljanja podataka, modernizira proces, a građani se prvi put samostalno mogu upisivati kod sustav e-građani.

No rasprava je prerasla u međusobne uvrede i prozivke dijela zastupnika, pa su neki klubovi zaprijetili kako će razmisliti hoće li i dalje sudjelovati u njoj. 

Hrvoja Zekanovića (Hrast) i Miru Bulja (Most) zasmetao je dio rasprave Milorada Pupovca (SDSS) u kojoj je istaknuo kako "nam je veoma stalo" da popis stanovništva ne pokaže drastičan pad kako pripadnika nacionalnih manjina, tako i većinskog naroda i da za to postoje dvije pretpostavke, kratkoročna i dugoročna.

"Dugoročno gledano je da se okanemo politika koje najviše donose poremećaje gubitka u stanovništvu, a to su ratovi i da se usmjerimo na drugi faktor koji utječe na to, a to je ekonomija", rekao je Pupovac. Naglasio je i kako su tolerancija i informiranost pretpostavka da popis prođe kako valja.

"Zanimljivo je kako Pupovac zapomaže da se trebamo okaniti ratova", kazao je Zekanović, istaknuvši kako su Hrvati u "zadnjem i svim ostalim ratovima" bili ti koji su napadani. 

"Upravo su pripadnici vašeg naroda uzrokovali rat na našem prostoru", rekao je Pupovcu, pozivajući ga da se "pobrine da za vrijeme popisa, sva njegova ekipica koja je nakon Oluje pobjegla u Srbiju", dođe u Knin i lažno se prijavi te bude evidentirana po popisu stanovništva. Predložio je i da se u popis uvede i pitanje 'jesam li sudjelovao u agresiji na domovinu Hrvatsku'?

I Bulj poručuje kako hrvatski narod nije kriv za ratovanje. "To recite Vučiću, četniku, koji je sa Šešeljom haračio i radio velike štete, vašem narodu, srpskom narodu u Hrvatskoj", rekao je Pupovcu. 

SDSS-ov zastupnik traži stanku kako bi njegov Klub razmislio može li  dalje sudjelovati u raspravi jer je "zapljusnut dubokoumnošću nekih kolega, onih koji ne vide koliko ta dubokoumnost i originalnost utječu na to što u ovoj zemlji ima sve manje Hrvata, Srba, ali i svih drugih".

Zekanović i Bulj mu poručuju kako je zaboravio da je u vladajućoj koalicijii da je kao takav odgovoran za sadašnju demografsku situaciju.

I Nenad Stazić (SDP) traži stanku kako bi se njegov klub vidio kako nastaviti raspravu. Kad se u Saboru dozvoljava da se vrijeđaju pripadnici srpske nacionalne manjine i ako će to određivati ton ove rasprave, onda je svaka rasprava u zakonu potpuno besmislena, reka je Stazić.

Nikola Grmoja (Most) uzvraća mu da "laže", jer nitko nije vrijeđao pripadnike srpske manjine. Mnogi od njih sudjelovali su u obrani Hrvatske, naši su sugrađani koje poštujemo, pa  objede i laži koje su iznesene ovdje, svakako treba sankcionirati, rekao je Grmoja.

Radni tjedan započeo je slobodnim temama, a deset zastupnika otvorilo je mnoštvo novih tema poput mirovinskog sustava, manjina, masona do EU fondova.