Ronilački turizam - potencijal imamo, ali ga ne koristimo?

U okviru sajma nautike na Zagrebačkom velesajmu, u 21. i 22. veljače bit će održan prvi hrvatski ronilački kongres s međunarodnim sudjelovanjem.

O tom kongresu, kao i o ronjenju u RH općenito, u Studiju 4 govorili su: Andreja Vedrina i organizator kongresa Roman Rodić.

Unatoč dugoj tradiciji ronjenja u Hrvatskoj, ovo je prvi put da imamo ronilački kongres. Na pitanje zašto je trebalo toliko vremena čekati, Vedrina je odgovorila:

- Ronilačka ponuda i potražnja u RH prisutna je više od 20 godina. U tom periodu neke pojedinačne inicijative za promociju nisu bile dovoljno zastupljene i kroz provođenje naših različitih projekata, akcija i programa ukazala se potreba za učinkovitijom promocijom.

Samim time, kazala je, došlo se na ideju okupiti kompletnu struku na jednome mjestu.

- To je kongres koji se održava prvi put u Hrvatskoj i uopće u ovom dijelu Europe. Glavni razlog održavanja tog kongresa je promocija ronjenja kroz okupljanje struke, ekspertnih sudionika, rekreativaca, liječnika, volontera. Tijekom ta dva dana kongresa obrađivat će se brojne teme: od zakonske regulative, zdravstvenog aspekta u ronjenju, sigurnosti u ronjenju, promocije na svim razinama i apsolutno nezaobilazna tema je tema ekologije, kazala je Vedrina.

- Kongres nam treba dati jedan smjer, pogled na problematiku s kojom se ronjenje dotiče u RH.  U zakonsku regulativu je upleteno 4 ministarstva i jedan državni središnji ured. Ta sva 4 ministarstva i državni ured za sport imaju svoje pravilnike koji nisu kompatibilni međusobno. Mi dolazimo do brojnih problema u svakom segmentu ronjenja, rekao je Rodić.

Za razliku od Hrvatske, susjedi profitiraju od ronjenja

U Hrvatskoj je do 120 ronilačkih centara.

- Koliko imamo klubova, to ne znamo, zato što taj podatak nitko ne vodi niti itko prati, kazao je Rodić. Unatoč tomu, kazao je da oni mogu raditi edukaciju i komercijalno zarađivati na tome.

- Oni to rade na banalan način, pomoću registara koji se niti vode kao statistika, niti kao analize, niti podliježu prevelikim inspekcijama, rekao je Rodić.

To sve donosi razne druge probleme: od toga da li možemo napraviti jedinstvenu ronilačku ponudu, kao dio našega turizma do toga koliko je sigurno ronjenje i stjecanje znanja o ronjenju odnosno koliko se sigurno baviti ronjenjem u Hrvatskoj. Za razliku od Hrvatske, neke susjedne zemlje itekako dobro profitiraju od ronjenja.

- Egipat godišnje ima prosječni prihod od turizma 8 milijardi dolara. Frapantan je podatak da je dvije trećine zarađeno od ronjenja, a jedna trećina od njihovih najpoznatijih piramida i svih ostalih arheoloških nalazišta, kazao je Rodić.

- Promocija ronjenja apsolutno nije dovoljno zastupljena, na tome bi se puno trebalo raditi. Naš Jadran je doista prekrasan - od čistog mora, prekrasne prometne povezanosti i jako puno ronilačkih lokacija, potopljenih brodova i tako dalje - što nije dovoljno prepoznato i nije dovoljno ulagano u promociju, kazala je Vedrina.

- RH treba apsolutno treba težiti razvoju, proširenju i modernizaciji ronilačkog turizma, jer to u konačnici daje dodatnu vrijednost ukupnoj turističkoj ponudi Republike Hrvatske, dodala je Vedrina.

Što su još govorili na ovu temu, poslušajte u videu.