EK: Hrvatska nastavlja napredovati, ali nedovoljno brzo

Nakon 5 godina gospodarskog oporavka, BDP Hrvatske je prošle godine dosegnuo pretkriznu razinu, ali u odnosu ne europski prosjek Hrvatska nije konvergirala od 2008. do 2018. godine, stoji u izvješću koje je Europska komisija objavila u srijedu.

U izvješću se također navodi da je Hrvatska nastavila napredovati u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, ali su one još uvijek prisutne.

Komisija ističe da je stabilan gospodarski rast u zadnjih 5 godina, s opreznom makrofiskalnom stabilizacijskom politikom omogućio zemlji postupno smanjivanje visokih razina javnog, privatnog i vanjskog duga, što zauzvrat smanjuje ranjivosti gospodarstva.

Stopa nezaposlenosti je nastavila padati čime se povećava raspoloživi dohodak kućanstava. BDP po glavi stanovnika mjeren po kupovnoj moći 2018. iznosio je 63 posto europskog prosjeka, koliki je bio i prije krize 2008. Osim toga, Hrvatska je još više zaostala u odnosu na naprednije usporedive zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, koje su je prestigle. Unatoč stabilnom rastu, relativno nizak potencijal rasta i dalje će biti kočnica za sustizanje ostalih u EU-u.

Sudjelovanje na tržištu rada i produktivnost rada i dalje su niski, a poslovno okruženje i javna uprava nedovoljno podupiru bržu gospodarsku konvergenciju. Provedba političkih mjera za rješavanje tih slabosti odvija se neujednačenim tempom.

- Rješavanje strukturnih slabosti s trajnim učinkom omogućilo bi bržu konvergenciju Hrvatske ostatku EU-a, ističe Komisija.

U čemu je postignut "određeni", a u čemu "ograničeni" napredak?

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine. Od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila je barem "određeni napredak".

"Ograničeni" ili "nikakav" napredak ima u preostalih 43 posto preporuka. Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.

Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja također je postignut određeni napredak. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza. Do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka dovelo je proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.

Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.

Poboljšanja se bilježe i u području privatnog duga. Konsolidirane razine korporativnog i duga kućanstava u trećem kvartalu 2019. godine iznosile su 58,4 odnosno 34,3 posto BDP-a, što je za 24 posto manje kod korporativnog duga i osam posto kod duga kućanstava u odnosu na vrhunac privatnog duga 2010. godine.
Iako se višak u bilanci tekućeg računa smanjuje, on i dalje pomaže u ispravljanju vanjskih neravnoteža.

Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom.

Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti. Komisija navodi da će biti potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast.

RH ima najveći udio prihoda od PDV-a u odnosu na BDP od svih zemalja članica EU-u

Po pitanju porezne politike, Komisija navodi da je Hrvatska snažno usmjerena prema neizravnom oporezivanju i ona je među zemljama članicama s najmanjim udjelom prihoda od izravnih poreza. To je djelomično posljedica vrlo niskih poreza na imovinu, koji se smatraju najpovoljnijima za gospodarski rast. Slijedom reformi poreza na osobni dohodak u protekle 4 godine, više od polovice zaposlenih ne plaća porez na dohodak. S druge strane, Hrvatska je negdje u prosjeku EU-a po prihodima od socijalnih doprinosa u odnosu na BDP, iako ima treću najmanju stopu zaposlenosti u EU-u, navodi Komisija.

U suradnji s Hrvatskom, Komisija je pripremila poseban prilog o zdravstvenom sustavu, koji unatoč snažnom rastu prihoda i dalje gomila gubitke. Prihodi Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja porasli su za 11 posto 2019. u odnosu na 2018. godinu.

Dugovanja dobavljačima za robe i usluge porasla su više od 15 posto, a ove godine se predviđa i daljnji rast zbog povećanja plaća u sektoru te zbog odluke Vrhovnog suda o neplaćenim prekovremenim satima liječnicima. Dugovi se uglavnom generiraju u bolnicama, posebice onima u vlasništvu županija.

Što se tiče ekološke održivosti, Komisija navodi da Hrvatskoj predstoji dug put u prijelazu iz linearnog u kružno gospodarstvo. Prijelaz od odlaganja prema recikliranju otpada ostaje prioritet, iako ima određenog napretka. Godine 2018. u Hrvatskoj je reciklirano 25 posto komunalnog otpada, što je veliko povećanje u odnosu na 2010. godinu kada je samo 4 posto reciklirano. Odlaganje otpada u Hrvatskoj i dalje je izrazito veliko, 66 posto, dok je europski prosjek samo 22 posto.