Milanović s Pahorom: Problemi se neće riješiti preko noći

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović za svoje je prvo putovanje u mandatu izabrao Sloveniju, zemlju koju smatra prirodnom hrvatskim partnerom. 

Zoran Milanović i Borut Pahor, dvojica socijaldemokrata i bivših premijera, danas su razgovarali u Otočcu ob Krki.

Pozdravili su se ispred drevnog dvorca Otočca koji se prvi put spominje u 13. stoljeću te se uputili u šetnju perivojom. Ručali su u Lovačkoj sobi sada luksuznog dvorca koji je posljednji puta renoviran 2008. i ima svoj "zid slavnih", s fotografijama poznatih slovenskih i svjetskih ličnosti.

Nakon sastanka predsjednici država su dali izjave:

Borut Pahor, predsjednik Republike Slovenije, na početku svog obraćanja je rekao kako mu je bilo veliko zadovoljstvo i čast, to što je prošla predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović odabrala Sloveniju za svoj zadnji posjet inozemstvu. Isto tako, rekao je, shvaćam to kao izraz jedne naklonjenosti, prijateljstva i našeg međusobnog povjerenja, što se novi predsjednik Zoran Milanović odlučio da za prvi posjet izabere Sloveniju.

- Razumijemo da među nama postoje i razlike, ali upravo zbog njih, od prvog dana našeg zajedničkog mandata, čvrsto smo predani tome da gradimo i izgradimo dobrosusjedske odnose, prijateljstvo između oba naroda i države, te da u duhu međusobnog poštovanja konačno razriješimo i one probleme koji do sada nisu dobili svoj epilog. Učinit ćemo sve da odnosi među državama budu odlični politički, gospodarski, kulturni, znanstveni i odnosi čovjeka prema čovjeku, rekao je slovenski predsjednik i dodao kako je to na kraju i sigurnosno pitanje.

- Ovaj je sastanak bio, ne samo na simboličkoj razini, nego i na stvarnoj razini značajan. Želio bih reći da sam izuzetno zadovoljan ovim sastankom koji daleko premašuje takve prve sastanke upoznavanja. Nas dvojica se poznajemo dugi niz godina, poznajemo međusobna stajališta i spremni smo učiniti sve što je u našoj moći da prijateljstvo i suradnja Slovenije i Hrvatske, bude uspješna, trajna i na dobrobit svih ljudi obje države, naglasio je Borut Pahor.

Nisam slučajno došao u prvi predsjednički posjet Sloveniji, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na zajedničkoj konferenciji s kolegom Borutom Pahorom. Dodao je da se iz nekih problema neće izaći preko noći, ali da je bitno da se o njima razgovara.

- Razgovarali smo o svim otvorenim pitanjima koja nas dovode u blagu tenziju koja nas drži već godina. Iz problema nećemo izaći preko noći i jako je važno da ih tretiramo kao civilizirani ljudi i civilizirane države, da razgovaramo o njima u nadi da ćemo rješenje pronaći, rekao je Milanović i dodao kako su pitanja granice, Schengena, pitanja koje nas puno više spajaju nego udaljuju.



Podsjetimo, Milanović je u predsjedničkoj kampanji isticao važnost dobrih odnosa sa Slovenijom koji bi se trebali podići na razinu strateškog partnerstva.

U svom prvom intervjuu nakon predsjedničkih izbora, Milanović je izrazio uvjerenje da se to može postići strpljenjem, bez obzira na probleme koji opterećuju dvije zemlje, posebice pitanje prijeporne granice.

- Slovenija nam je prirodno najbliži partner, saveznik, ja to vidim, a vjerujem i mnogi u Sloveniji To što nas opterećuje nije ništa u odnosu na probleme koje imamo i sami sa sobom i s drugim državama.  Odnosi sa Slovenijom su skoro pa optimalni, ocijenio je Milanović sredinom siječnja.

Pahor je, nakon što je čestitao Milanoviću na pobjedi na predsjedničkim izborima, izjavio da će odnos s novim šefom hrvatske države početi "otvorenih ruku" kako bi se dala šansa dijalogu, ali i smatra da Milanović neće mijenjati svoje mišljenje o graničnoj arbitraži.

Milanović je bio premijer kada je Hrvatska, zbog nedopuštenog ponašanja slovenskih predstavnika, istupila iz arbitraže o graničnom sporu između dviju zemalja.

- Hrvatska izlazi iz arbitraže, ovakav sporazum moramo raskinuti, kazao je Milanović u srpnju 2015. te dodao kako je došlo do grubog kršenja odredbi ugovora, istovremeno rekavši kako ne vjeruje da će to loše utjecati na hrvatsko-slovenske odnose.

Pahor je Milanoviću je poručio da u Sloveniji ima prijatelja predanog dijalogu u traženju rješenja, ali da pri tome mora računati na poznata slovenska stajališta o graničnoj arbitraži.

- Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od "strateške" važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

- U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (....) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.


Foto: Robert Anić/PIXSELL

- Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija, rekao je Milanović.

- Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu "jer traje predugo i ima emotivnog elementa", ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se "s tim živi".

- Slovenija je ovdje u poziciji da kaže 'da' ili 'ne'. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara, rekao je Milanović.

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

- Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o  mandataru koji je dva puta bio premijer.

- Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga, odgovorio je Milanović.

Kao što je Milanović izabrao Sloveniju za svoj prvi inozemni posjet, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ju je izabrala za svoj zadnji. Tada je u razgovoru s Pahorom kazala da je "prijateljstvo dviju zemalja i ono što nas povezuje daleko nadmašuje pitanja koja su ostala otvorena između dviju država".

Osim arbitraže, u odnosima Zagreba i Ljubljane sporna je i žica koju je Slovenija postavila na granici prema Hrvatskoj zbog migrantske krize. To se također zbilo u vrijeme premijerskog mandata sadašnjeg hrvatskog predsjednika.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

- Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema "siromašnoj, manje vrijednoj braći", a ispunili su mnoge uvjete.

- Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

- I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se "ne može izbrisati preko noći" te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

- Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba.