Stoltenberg s državnim vrhom o sigurnosnim izazovima

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg danas boravi u Hrvatskoj, gdje se sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem. Plenković i Stoltenberg razgovarali su o sigurnosnim izazovima, prije svega migrantskoj krizi, situaciji u Siriji te povlačenju NATO-a iz Afganistana nakon što su Sjedinjene Države i talibani potpisali mirovni sporazum. Plenković nije isključio da se i zakonski daju veće ovlasti vojsci za djelovanje na granici. 

Naime, Plenković je nakon zajedničke izjave, odgovarajući na novinarsko pitanje razmatra li se mogućnost promjene zakona kako bi Hrvatska vojska dobila veće ovlasti i mogla izaći na granicu, rekao da razmatraju sve scenarije.

- Bitno je da budemo pripravni na eventualno intenziviranje, rekao je Plenković, naglasivši da prema onome što je jučer vidio u Grčkoj i s obzirom na uvjeravanja premijera Kyriakosa Mitsotakisa vjeruje da će politika sadašnje grčke vlade biti bitno drugačija.

- Ako grčka i bugarska granica budu nepropusne, tada velikih prijetnji neće biti. To je ono što je najbitnije, rekao je Plenković.

Dodao je da hrvatska policija čuva našu granicu te da će to biti konstanta, ali da će vidjeti kako, u slučaju potrebe, i pripadnici Hrvatske vojske mogu pomoći u tom procesu.

Značajan doprinos Hrvatske miru

Premijer Plenković rekao je u zajedničkoj izjavi da je povod Stoltenbergova posjeta neformalni sastanak ministara obrane EU-a kojem je Hrvatska domaćin. Rekao je da su danas razgovarali o aktivnostima Hrvatske u okviru NATO-a.

- Odgovorna smo saveznica, zemlja koja daje doprinos brojnim međunarodnim misijama. Ukupno je oko 440 pripadnika HV-a u različitim misijama, bilo da su one NATO-ove, međunarodna savezništva ili EU-misije. To znači da u odnosu na broj naših pripadnika Hrvatske vojske imamo značajan doprinos globalnom miru i sigurnosti, rekao je Plenković.

Rekao je da su posebno govorili o potencijalnoj migrantskoj krizi.

- Složili smo se da u cijelosti na razini EU-a te brojnih članica EU-a i NATO-a postoji jasan i čvrst stav da treba sprečavati nezakonite migracije i ne instrumentalizirati ljude koji su ionako već u teškom položaju te ih dovoditi u situaciju da misle da su granice otvorene, a nisu, i na taj način izazivati dodatne humanitarne poteškoće i krize, rekao je Plenković.

Dodao je kako je bitno da se spriječi situacija kao u prošloj krizi te suradnjom EU-a i NATO-a nastojati da se spriječi novi migrantski val.

Govorili su i o situaciji u Afganistanu, kao i o pripremama NATO-a za fazno smanjivanje snaga u operaciji "Odlučna potpora". Plenković je najavio da će u skladu s time prilagođavati i prisutnost hrvatskih snaga.

Stoltenberg je, među ostalim, pozdravio hrvatsku ulogu u suradnji s partnerima na zapadnom Balkanu.

- Pozdravljamo i činjenicu da je Hrvatska povećala trošak za obranu te da imamo jasnu predanost dostizanju 2 posto BDP-a, rekao je Stoltenberg.

Rekao je da postoji povijesna prilika za mir u Afganistanu, za što talibani moraju poštovati svoje obveze.

- NATO ostaje predan afganistanskoj stabilnosti i sigurnosti te ćemo podržavati afganistanske snage financiranjem i obukom, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg: Borimo se protiv terorizma

Dodao je kako su se složili da je situacija u Siriji vrlo kompleksna, izazovna i zapaljiva.

- Osuđujemo neselektivno bombardiranje koje provode Asadov režim i Rusija. Pogoršali su strašnu patnju sirijskih građana i intenzivirali kretanje izbjeglica prema Turskoj, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da NATO ostaje predan očuvanju stabilnosti na zapadnom Balkanu te da Hrvatska u tome ima ključnu ulogu.

- Cijenim vašu snažnu političku potporu za pristupanje Sjeverne Makedonije, rekao je Stoltenberg.

Na pitanje HRT-ova novinara Mire Aščića koliko trošak od 2 posto BDP-a na obranu pridonosi militarizaciji Europe, pogotovo ako ne znamo tko je stvarni neprijatelj NATO-a, Stoltenberg je rekao da postoje mnoge prijetnje i izazovi i da NATO mora biti sposoban odgovoriti na sve u isto vrijeme. Rekao je da su u Afganistanu da zaštite same sebe, kako bi spriječili da ta zemlja postane platforma za organizaciju napada na zemlje NATO-a, poput onog 2001. godine u SAD-u.

- NATO se bori protiv terorizma i pozdravlja hrvatski doprinos, rekao je Stoltenberg.

Upozorio je i da je Rusija upotrijebila vojnu silu protiv susjeda, poput Gruzije i Ukrajine.

- To je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da je jedna zemlja uzela dio teritorija druge zemlje upotrebom sile, rekao je Stoltenberg.

O Afganistanu

Nakon gotovo 20 godina rata SAD i NATO nisu uspjeli poraziti talibane. Potpisivanjem mirovnog sporazuma između SAD-a i talibana NATO je najavio postupno povlačenje iz Afganistana. Mir u Afganistanu ne može se postići u Bruxellesu ili Washingtonu, kaže Stoltenberg, već pregovorima među Afganistancima.

- Spremni smo smanjiti svoju prisutnost budu li talibani poštovali uvjete sporazuma. Mislim kako je važno da se ne žurimo s povlačenjem jer će to smanjiti vjerojatnost provedbe sporazuma, rekao je Stoltenberg.

U Afganistan uskoro odlazi novi hrvatski kontingent. Predsjednik Milanović najavio je da će biti i posljednji.

- Treba cijelo vrijeme voditi računa da misija funkcionira i da njene zadaće budu na onoj razini koja se očekuje, a pritom vodeći računa tko je trenutačno za što zadužen. U svakom slučaju, sve što budemo radili bit će odgovorno s obzirom na naše stavove i s obzirom na prisutnost misije u Afganistanu, rekao je Plenković.



Stoltenberg i Milanović

Stoltenberg je na konferenciji za medije s predsjednikom Zoranom Milanovićem najavio da će Sjeverna Makedonija kroz nekoliko tjedana postati članica Sjevernoatlantskog saveza, zahvalivši Hrvatskoj što je podržavala politiku otvorenih vrata.

- Pozdravljamo činjenicu da je Hrvatska bila snažan zagovornik NATO-ve politike otvorenih vrata. A uskoro, kroz nekoliko tjedana, Sjeverna Makedonija će postati 30. članica, što pokazuje da naša vrata ostaju otvorena, rekao je Stoltenberg na konferenciji za medije nakon susreta s Milanovićem.

Hrvatski predsjednik je naglasio kako je njegov "stari znanac i prijatelj" Stoltenberg prvi visoki gost na Pantovčaku u njegovom mandatu, podsjetivši da je njegova diplomatska karijera započela baš u tom savezu.

- Kratko je trajala, bila mi je draga i uvijek je s radošću pamtim, rekao je Milanović.

Naglasak razgovora dvojice čelnika bio je na sudjelovanju hrvatskih postrojbi u misijama NATO-a, ali se razgovaralo i s izazovima s kojima se svijet trenutno suočava.

- Hrvatska je predana i visoko cijenjena saveznica koja doprinosi u raznim sferama, rekao je glavni tajnik, spomenuvši prisutnost hrvatske vojske u Litvi i Poljskoj, Afganistanu, Iraku i na Kosovu i pozdravivši i to što Hrvatska povećava investicije u obranu.

Govoreći o nedavnom sporazumu između SAD-a i talibana o miru u Afganistanu koji bi trebao dovesti do povlačenja zapadnih snaga iz te zemlje, Stoltenberg je ponovio kako je put prema miru "težak", no kako mu treba ostati predan.

- Kad dođe trenutak i svi uvjeti budu zadovoljeni, zajedno ćemo otići, poručio je Norvežanin.

Milanović je kazao kako će Hrvatska "promatrati što se događa i polako, ali sigurno se povlačiti iz te misije, no ne preko noći". Podsjetio je kako je jedna od njegovih prvih odluka na funkciji predsjednika bila potpisivanje još jednog mandata hrvatskih vojnika u Afganistanu, no da se u međuvremenu rade planovi oko povlačenja.

- Ništa preko koljena, ali to je pravac.

Milanović je rekao i kako je NATO-va misija u Afganistanu utemeljena u rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, "što znači da je u pravnom smislu čista, za razliku od nekih drugih misija za koje se očekivalo da Hrvatska u njima sudjeluje", ali tome "nije bila sklona", poput one u Iraku.