EU ne pristaje na ucjene Turske i štitit će vanjske granice

Turska mora prestati "lagati" migrantima da su im vrata Europe otvorena i tek tada razgovarat će se o pomoći Ankari i drugim pitanjima, objavila je Europska unija jasno dajući do znanja da će svim zakonitim mjerama štititi svoje vanjske granice.

Turci ispalili suzavac na grčke graničare
U ponoć stupio na snagu prekid vatre u Idlibu
Reporteri HRT-a s obje strane užarene grčko-turske granice
Putin i Erdogan dogovorili primirje na sjeveru Sirije

Europski ministri vanjskih poslova apelirali su na Rusiju i Tursku da poštuju potpisano primirje u Idlibu kako bi se hitno dostavila pomoć izbjeglicama na sjeveru Sirije.

Na izvanrednom sastanku u Zagrebu dogovorili su se da će se nova donatorska konferencija za Siriju održati 29. i 30. lipnja u Bruxellesu.


Iako se članice o tome nisu usuglasile, nije isključena mogućnost da neke od njih u Vijeću sigurnosti UN-a zatraže uspostavu zone zabrane letenja na sjeveru Sirije.


Tisuće izbjeglica i migranata pokušavaju ući u EU nakon što je Turska objavila da su njezine granice s Europom otvorene. Ankara se na taj potez odlučila nakon eskalacije nasilja u pokrajini Idlibu zbog kojeg je na njezine granice stigao novi val sirijskih izbjeglica.


Šef europske diplomacije Josep Borrell poručio je Turskoj da je prvi uvjet zaustavljanje ljudi koji vjeruju da je tursko-grčka granica otvorena.


- To je pitanje komunikacije, ljudi moraju znati istinu, rekao je. Prekinimo ovu igru, dodao je visoki predstavnik za vanjsku i europsku politiku.


Demonstrirajući odlučnost Unije i solidarnost s Grčkom, poručio je: EU će poduzeti sve mjere, u skladu s europskim i međunarodnim pravom, kako bi zaštitila integritet svojih granica.


Upozorio je na goleme teškoće prilikom dostave humanitarne pomoći civilima, žrtvama sukoba između snaga sirijskog predsjednika Bašara al-Asada kojeg podupire Rusija i pobunjenika koje pomaže Turska.


- Možete samo zamisliti logističke teškoće za dopremu hrane, lijekova i šatora za milijun ljudi usred planina, usred zime, usred rata, rekao je Borrell.


Za pomoć civilima i smirivanje napetosti na grčko-turskoj granici bit će ključno poštivanje primirja koje su u četvrtak potpisali ruski i turski predsjednik Vladimir Putin i Tayyip Erdogan.


Očekujemo da primirje zaživi na kopnu i u zraku, kako bi olakšali rad humanitarcima, istaknuo je Borrell.


Na to upozorava i hrvatsko predsjedništvo EU-a.

- Razmjeri humanitarne krize su dramatični i potrebno je osigurati pristup humanitarnoj pomoći, izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.


EU i Turska međusobno se optužuju za kršenje sporazuma iz 2016. kojim su milijuni izbjeglica i migranata zadržani u Turskoj u zamjenu za europsku financijsku pomoć.


Ankara također optužuje Europu da nije ispunila obećanja o liberalizaciji viznog režima, modernizaciji carinske unije, a sporno je i tursko vađenje plina u gospodarskom pojasu Cipra.


- Neki sporazumi nisu provedeni, neki su blokirani, svaka strana okrivljuje onu drugu. No, danas čujemo poziv da je granica otvorena. Molim vas nemojte govoriti ljudima da mogu ići jer to nije istina, rekao je Borrell i istaknuo da je to "preduvjet" za razgovor o spornim pitanjima.


Grlić Radman smatra da Turska nije samo Erdogan nego se radi o velikoj zemlji, kandidatkinji za ulazak u EU.


Želimo dijalog i podržati ljude, no zemlja trenutno krši međunarodno pravo, rekao je šef hrvatske diplomacije i pozvao tuske vlasti da se vrate poštivanju sporazuma o izbjeglicama.


Sastanak u Zagrebu trebao je poslužiti tome da EU zajednički i koordinirano odgovori na mogući novi migrantski val, nakon onoga iz 2015. kada je u Europi stiglo 1,5 milijuna izbjeglica i migranata s Bliskog istoka, većinom iz Sirije.


Neke su članice tada propuštale migrante, a druge postavile žicu na unutarnjim granicama i u gotovo svima ojačale su populističke i protuimigrantske stranke.


EU uvjetuje pomoć Turskoj: Prestanite lagati migrantima

Europski ministri vanjskih poslova apelirali su na Rusiju i Tursku da poštuju potpisano primirje u Idlibu kako bi se hitno dostavila pomoć izbjeglicama na sjeveru Sirije.

Na izvanrednom sastanku u Zagrebu također su dogovorili da će se nova donatorska konferencija za Siriju održati 29. i 30. lipnja u Bruxellesu.


- Europska unija neće se dati ucjenjivati i od Turske traži da poštuje sporazum o zaustavljanju migranata, izjavili su europski ministri vanjskih poslova.

Šefovi europskih diplomacija uoči sastanka su podržali Grčku u poduzimanju svih nužnih mjera za zaštitu vanjskih granica Unije i pozdravili primirje koje su u četvrtak postigli Rusija i Turska. Najavili su da će razmotriti inicijativu za stvaranje sigurne zone na sjeveru Sirije te dodatnu financijsku pomoć Ankari.

- Turska nosi veliki teret zbrinjavanja izbjeglica, ali u isto vrijeme neprihvatljivo je da migranti budu sredstvo pritiska, izjavio je novinarima visoki povjerenik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Europljani tvrde da su prema grčkoj granici krenuli migranti koji se godinama nalaze u Turskoj, a ne oni koji bježe pred nasiljem u Idlibu.

- To je jasan dokaz da je ovaj pokret stvorila i orkestrirala Turska. EU neće dopustiti instrumentalizaciju ljudske patnje, istaknuo je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias.

Priznajući turske zasluge u zaustavljanju migrantskog vala 2015., hrvatsko predsjedništvo EU-a pozvalo je Ankaru da se vratiti poštovanju sporazuma  iz 2016.

- To je ono što želimo, vjerujem da je to jedino rješenje da se ne ponove situacije od prije četiri i pol godine, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

On smatra da migrante koji su proteklih dana stigli na grčku granicu treba vratiti u Tursku.

- Smatramo da je to najprimjerenije. Nije riječ o ljudima koji su došli zbog trenutne situacije u Idlibu, nego o ljudima koji su u Turskoj već nekoliko godina, kaže Plenković.

Zemlje članice solidarizirale su se s Grčkom i podržali je da poduzima sve nužne mjere za obranu vanjske granice EU-a. No neki odobravaju upotrebu gumenih metaka protiv migranata, a neki ne.

- Mi smo protiv nasilja i za humanitarni pristup. Vjerujemo da ima dovoljno mjera koje se mogu primijeniti, ne nužno i gumene metke, rekao je Plenković.




I šef nizozemske diplomacije smatra da pri zaštiti granice treba voditi računa o dostojanstvu migranata.

- Ja nisam ondje, na licu mjesta, ali prema svim se ljudima treba odnositi s poštovanjem, rekao je Stef Blok.

No da su gumeni meci legitimno sredstvo odvraćanja migranata smatra estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu.

- Obrana vanjske europske granice nije humanitarno nego sigurnosno pitanje, iako ima humanitarne aspekte. Grci imaju pravo poduzimati sve mjere kako bi spriječili kršenje zakona, rekao je.

Stotinu policajaca iz zemalja Unije bit će poslano u pomoć grčkoj policiji na granici s Turskom. Iz Hrvatske će onamo otići 8 policajaca - 4 granična te 4 s vozilima i opremom. Poruka s današnjeg sastanka je da se Europska unija neće dati ucjenjivati. Dio Turske traži provođenje sporazuma o vraćanju, zaustavljanju migranata.

Šefovi diplomacija članica unije poručili su Ankari da prestane lagati migrantima o otvorenim vratima Europske unije, što je preduvjet za razgovor o pomoći Turskoj i drugim otvorenim pitanjima. Razgovarali su o odgovorima o krizi, apelirali na Tursku i Rusiju da poštuju potpisano primirje u Idlibu kako bi se hitno dostavila prijeko potrebna pomoć izbjeglicama na sjeveru te zemlje. Dogovorena je i nova donatorska konferencija za Siriju koja bi se krajem lipnja trebala održati u Bruxellesu. Šef diplomacije EU-a Josep Borrell, izrazio je solidarnost unije s Grčkom, Ciprom i Bugarskom koje su najviše izložene novom migrantskom valu. Europska unija će iskoristiti sve potrebne mjere kako bi zaštitila integritet svojih granica.  


  

- Zahvaljujem Hrvatskoj što nam je omogućila da pošaljemo jasnu poruku - ne idite na granicu jer ona nije otvorena. Ako vam netko kaže da slobodno možete ići u Grčku i Cipar jer je granica otvorena, znajte da to nije istina. Izbjegnite situaciju u kojoj biste se mogli naći u opasnosti. Izbjegnite eskalaciju krize i ne idite prema zatvorenim vratima, ističe Josep Borrell, visoki predstavnik Europske komisije za vanjsku politiku i sigurnost.

- Sada je ključno pružiti potporu Grčkoj koja je najpogođenija aktualnom situacijom. Za Hrvatsku koja je suočena s pojačanim pritiskom na granici s Bosnom i Hercegovinom važna je suradnja s državama u Jugoistočnoj Europi i pomoć kako bi se mogle nositi s migracijskim pritiskom, objašnjava Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.

Erdogan je uspio ujediniti Europsku uniju kada je riječ o ilegalnim migracijama. Za razliku od podijeljenosti prije pet godina, Unija je zauzela čvrsto stajalište da se migrantska kriza iz 2015. ne smije ponoviti. Zbog toga će snažno štititi vanjske granice.

- Sada je ključno pružiti potporu Grčkoj koja je najpogođenija aktualnom situacijom, ističe Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.

- Moja poruka je jasna, Europska unija mora djelovati zajednički, jer ne možemo dopustiti da se jedna ili dvije članica same nose sa situacijom, objašnjava Simon Coveney, irski ministar vanjskih poslova.

Europski šef diplomacije Josep Borell kaže da razumije i Tursku jer to je zemlja s najviše izbjeglica na svijetu, gotovo 4 milijuna, ali Europska unija puno joj plaća što drži migrante, do kraja godine bit će to ukupno četiri i pol milijarde eura.

- Neprihvatljiv je način na koji Turska potiče izbjeglice i migrante da pokušaju ilegalno ući u Europsku uniju kako bi dobila njezinu potporu, Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost.

I među europskim šefovima diplomacije vlada suglasnost da se ne smije dopustiti Turskoj da ucjenjuje Europu i manipulira tragičnim sudbinama ljudi.

- Imamo jasan dokaz da je to sve pokrenula i orkestrirala Turska. I bit ću jasan, EU neće dopustiti instrumentalizaciju ljudske patnje, kaže Nikos Dendias, grčki ministar vanjskih poslova.

- Moramo slati ozbiljne i uravnotežene poruke Turskoj. Mislim da je to trenutak koji zahtijeva velike diplomatske i političke vještine, smatra Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

Posebno mnogo političke vještine treba za trajni mir u Siriji. Nakon što su Putin i Erdogan dogovorili primirje u Idlibu, posljednjem uporištu preostalih pobunjenika i nekih terorističkih skupina, Europa je najavila 60 milijuna eura humanitarne pomoći raseljenim stanovnicima te pokrajine.

- Nadamo se da će ovaj prekid vatre pružiti bolju priliku za dostavu humanitarne pomoći, kaže Borrell.

- Moramo učiniti sve što možemo s europske strane kako bi se spriječila eskalacija situacije u Siriji, ističe Alexander Schallenberg, austrijski ministar vanjskih poslova.

Ali ni jedna strana nije previše popustila. Rusija tvrdi da su u Idlibu i teroristi sirijske Al-Kaide i da ih neće prestati napadati.

- Sada je na prvom mjestu primirje. Možda je najbolje odgoditi diskusiju o tome tko je tko i pronaći mirno rješenje, kaže Linas Linkevičius, litavski ministar vanjskih poslova. 

Mirno rješenje 9-godišnjeg sirijskog rata, pokazao je i dogovor iz Moskve, ne ovisi o Europskoj uniji, nego o ključnim protagonistima - Putinu i Erdoganu, a oni pak imaju potpuno suprotstavljena stajališta i već dugo u toj zemlji igraju kompleksnu partiju šaha s neizvjesnim ishodom. 




Grlić-Radman: Ovo je prijelomni trenutak za EU

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman gostovao je u Temi dana i govorio o migrantskoj krizi i odnosu Europske unije i Turske.

- Poštuju se europski sporazumi, 1,7 milijuna migranata mjesečno dobiva 20 eura po osobi. Europska unija se drži svog dogovora, tako mora i Turska. Ne sjećamo se da je ikad Europska unija poslala snažniju poruku nekoj zemlji kao sad Turskoj.  Sada djeluje preventivno. Ovo je prijelomni trenutak za Europsku uniju. Sada dolazi naša snaga do izražaja. Nikad Hrvatska nije bolje stajala u međunarodnim okvirima kao ni Vlada, ni Premijer, ističe Grlić-Radman.

Grlić-Radman kaže kako se može reći da je u Europi bilo lutanja.

- Pao je Dublinski sporazum, Schengen, dizale su se žice. Grčka je bila drugačija prije 5 godina, mi smo izrazili solidarnost s Grčkom, Ciprom i Bugarskom. Turska je važna zemlja u Europi, članica je NATO-a, ali treba imati dijalog s Turskom. Mirno rješenje je u interesu Eurospke unije i Turske. Rusiju ne smijemo doživljavati kao neprijatelja već kao partnera. Migranti znaju da je vladavina prava u Europskoj uniji, da se štite ljudska prava, mogućnost zaposlenja se, zato se radije odlučuju za Europu, smatra Grlić Radman.

Grlić-Radman kaže kako treba iskorijeniti militantni oblik nasilja bilo koje vrste. - Zadatak Europske unije je da djeluje u mjestima nasilja i sukoba. Ratovi su temeljem povelje UN-a zabranjeni, kaže ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman.