Otvoreno o obnovi središta Zagreba

Besplatne telefonske linija za građane pogođene potresom primile su više od 20 tisuća poziva. Trenutno stručnjaci provode obilazak, brze preglede i donose procjene o uporabljivosti oštećenih građevina.

Ključno je sada točno definirati tko će naručivati odnosno financirati troškove detaljnih pregleda i izradu projekata sanacije: Grad Zagreb, ministarstva, posebni fondovi ili sami građani i poduzeća uz dobivenu odštetu?

Koliki je rizik od potresa u Hrvatskoj i kakve se mjere za ublažavanje njegovih posljedica mogu poduzeti na temelju nedavnih iskustava potresa u Albaniji?

U emisiji urednika i voditelja Branka Nađvinskog gostovali su dipl. ing. Krešimir Kuk, Seizmološka služba RH, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inžinjera građevinarstva.





Krešimir Kuk kaže kako seizmička aktivnost potvrđuje da će se nakon jakog potresa događati novi potresi te da to ne treba brinuti građane.

- Od nedjelje do danas izmjerili smo 100 potresa, danas je bio oko 2 Richtera. Potresi će se najvjerojatnije nastaviti u sljedećim tjednima i mogu potrajati i do mjesec dana. S tim se treba pomiriti, to treba prihvatiti i ne bojati se. Štete koje su nastale kod epicentra i u središtu Zagreba treba analizirati, neki dijelovi vise s krovova, treba ih zamijeniti. Magnituda koja je vezana za potres, ona je vezana za energiju. Ona je eksponencijalna funkciji energije, i malo jači potres bi ostavio puno veće posljedice i štetu. Treba nam sustav ranog upozorenja, nekoliko sekundi ili minuta ranije, smatra Kuk.

Dražin Lovrec: Žao mi je ljudi koji su ostali bez domova, to je posljedica loše gradnje

Nina Dražin Lovrec ističe kako već 5 dana na terenu djeluje 200 inženjera, koji kontroliraju, provjeravaju uporabljivost građevina u centru grada kao i u rubnim dijelovima grada.

- Ocjenjuju uporabljivost građevina, je li uporabljiva, djelomično uporabljiva ili uopće nije uporabljiva. Temeljem njihove ocjene, lijepe se naljepnice na zgradu. Crvene, žute i zelene. Ukoliko je naljepnica crvena, to je znak upozorenja da zgrada nije uporabljiva, ako je žuta, onda treba imati korekcije na zgradi i zelena, da je građevina useljiva.  Svi građevinari koji su se javili za brzi pregled, ovaj posao obavljaju volonterski bez ikakve naknade koji vodi Stožer civilne zaštite. U sklopu brzog pregleda ne radi se detaljan pregled, za procjenu odštete prema Gradu Zagrebu, ovo se radi za procjenu ugroženosti građana u objektima u kojima borave. Prema procjenama, neće biti upotrebljivo puno zgrada, smatra Dražin Lovrec.

- Centar grada je dosta loše prošao, kao i Markuševec koji je bio epicentar. U Donjem gradu nema znatan broj građevina koje će se trebati srušiti. Te zgrade će se rekonstruirati, obnoviti u skladu s današnjim protupotresnim pravilima. Što se tiče Markuševca, tamo je bio znatan broj oštećenja, uglavnom na stambenim objektima. Žao mi je tih ljudi što su ostali bez svojih domova, ali to je posljedica loše gradnje, objašnjava Dražin Lovrec.

Josip Atalić: Ljudi koji su na terenu rade težak posao

- Mi smo školovani za to, i dobre odluke donosimo. Naravno da ima različitih mišljenja, ali to ćemo ispraviti u sljedećem razdoblju. Ispravio bih, na terenu je oko 400 inženjera u različitim kombinacijama. Imamo skupinu penjača i alpinista, koji uz vatrogasce mogu doseći visoke dijelove. Nismo uspjeli educirati dovoljan broj ljudi koji bi znali adekvano reagirati. Volonteri su odigrali veliku ulogu. Ljudi su umorni, pet dana rade i odvajaju svoje vrijeme od posla i daju se za ovu situaciju. Samo je danas prijavljeno 2000 zahtjeva za procjenu, kaže Atalić.

Željko Uhlir kaže kako su ovo preliminarni pregledi.

- Namjera je da se sačuva zdravlje ljudi. Ova sanacija koja slijedi, kad se ministarstvo uključuje u drugom koraku organiziranja obnove, ulazimo u zgrade koje su specifične zidane građe, koje su velike starosti, korištene su obrtničke metode gradnje, treba oprez i veliko iskustvo u suradnji s Građevinskim fakultetom i Ministarstvom kulture. Poseban vid obnove bit će za takve zgrade. Ne idemo prema tome da se grade nove gradske četvrti, da se ne iseljavaju ljudi, ističe Uhlir.

Krešimir Kuk: Nemamo dovoljno instrumenata za praćenje potresa

Krešimir Kuk ističe kako je seizmiologija zadužena pratiti svaku aktivnost, te da svaki potres u prošlosti utječe u skiciranje buduće gradnje, da se radi na gradnji koja će bit protupotresna.

- Što se tiče seizmologije nemamo dovoljno instrumenata za praćenje, ni seizmografa, Japan ima potrese na tjednoj bazi, dok je kod nas 5,4 potres izazvao velike štete, kaže Kuk.

Josip Atalić smatra kako je problem što se struka nije uključivala u kreiranje strateške politike još u prošlosti.

- Vjerujem da će biti dobar posao u suradnji sa stručnjacima. Plan je kad se završi početni dio procjene, okupiti konzilij da se uravnoteže sve procjene. Slabi smo na pripremi, sva pitanja su nešto što treba ranije pripremiti, dodaje Atalić.

Željko Uhlir: Najveća odgovornost je na Vladi, kao i uvijek.

- Vlada mora organizirati, pratiti i sve to platiti. Zakonski okvir mora se napraviti da bismo mogli pratiti procese i sve na kraju dobro obračunati. 70-80 posto zakonskog okvira je gotovo, da se ubrzaju procesi kao što je Zakon o gradnji i javnoj nabavi, posebne okolnosti traže posebne mjere u okviru zakona. Da građani znaju kako treba postupati. Zakon nije prošao ni jednu instancu, radimo ga u suradnji s Ministarstvom kulture. Fokusiramo se na mehaničku otpornost i stabilnost građevina, objašnjava Uhlir.

Uhlir kaže kako su principi Vlade da se pomaže građanima u okvirima svojih mogućnosti, ovdje se radi o pomoći, a ne odštetama, a zgrade koje nakon analize pokažu da nemaju stabilnost, morat će se srušiti.