Važna uputa oko kretanja u Hrvatskoj

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavio je upute o kretanju u Hrvatskoj zbog zaraze koronaivrusom i jučerašnjeg potresa u Zagrebu.

"U uvjetima pandemije virusa COVID-19 kojim je zahvaćena Republika Hrvatska i potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio šire područje Zagreba, a potaknuti neodgovornim ponašanjem pojedinaca i brojnim pogrešnim tumačenjima odgovarajućih kaznenih propisa dajemo sljedeće:

U vezi s pandemijom virusa COVID-19 ističemo da kršenje mjera samoizolacije koje su određene od strane nadležnih državnih tijela nije samo lakša kažnjiva radnja, odnosno prekršaj za kojeg se počinitelji mogu novčano kazniti, već, pod određenim uvjetima, i kazneno djelo širenja i prenošenja zarazne bolesti propisano člankom 180. Kaznenog zakona.

Sukladno s tom odredbom počinitelj kaznenog djela je, među ostalim, onaj tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprječavanje suzbijanja zarazne bolesti među ljudima s posljedicom prouzročenja opasnosti od širenja zarazne bolesti među ljudima.

Za to je kazneno djelo propisana kazna zatvora do dvije godine zatvora ako je počinjeno s namjerom odnosno do jedne godine zatvora ako je počinjeno iz nehaja. Namjernim se postupanjem smatra i ravnodušnost već i u odnosu na prouzročenje opasnosti (ne traži se da netko drugi uistinu i bude zaražen), dok se kod nehaja najčešće radi o lakomislenom držanju da "se ništa neće dogoditi".

Napominjemo da za oba oblika ovog kaznenog djela nadležna državna tijela imaju ovlast uhititi osumnjičenika i provesti kazneni postupak, a sudovi tu osobu osuditi na kaznu zatvora koja, u slučaju najtežih posljedica (npr. ako je takvim ponašanjem prouzročena smrt jedne ili više osoba) može biti i do dvanaest godina zatvora. Riječ je o teškom kaznenom djelu koje kriminalizira i nepromišljenost, lakomislenost i ravnodušnost kao posljedice odsustva društvene odgovornosti i solidarnosti u uvjetima krize.

Ubrzo nakon snažnog potresa koji je u jutarnjim satima 22. ožujka 2020. godine pogodio šire područje Zagreba, društvenim mrežama i drugim oblicima elektroničke komunikacije proširile su se poruke i vijesti kojima se upozoravalo kada će se dogoditi sljedeći potres, na kojim lokacijama, kojeg intenziteta i sl.

Nakon pravovremene reakcije nadležnih službi te su vijesti demantirane s obzirom da, prema suvremenim seizmološkim znanstvenim spoznajama, nije moguće predvidjeti mjesto i vrijeme potresa. Takve poruke i lažne vijesti (engl. fake news) prikladne su prouzročiti osjećaj straha, panike i nesigurnosti kod građana i njihove posljedice mogu biti teške i dalekosežne. Podsjećamo da je takvih lažnih vijesti bilo i još ih ima i u vezi s pandemijom virusa COVID-19 (najave potpune karantene i izolacije mimo objava i odluka nadležnih državnih tijela i sl.).

Širenje lažnih i uznemiravajućih vijesti je prekršaj sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira za kojeg je propisana novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana, a lažna uzbuna kažnjiva je i zatvorom do tri godine. Radi se o kaznenom djelu iz članka 316. Kaznenog zakona, a počinitelj je tko lažno obavijesti policiju ili drugu nadležnu službu koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju koji traži hitno djelovanje te službe.

Podsjećajući na navedene propise, pozivamo sve građane da ih se, u općem interesu, bezuvjetno pridržavaju, a nadležna državna tijela da te propise primjenjuju u skladu sa zakonom i kad je to nužno radi zaštite zdravlja i sigurnosti drugih", stoji u priopćenju koje je poslao Predstojnik katedre za kazneno pravo Davor Derenčinović.