Njemačka izabrala južnokorejsku strategiju protiv koronavirusa

Kako bi spriječila preopterećenje bolnica, Njemačka u borbi protiv koronavirusa uvodi strategiju koju je izabrala Južna Koreja, temeljenu na većem testiranju građana i smještanju oboljelih u karantene.

Često isticana kao primjer u Europi zbog svojeg pristupa epidemiji, Njemačka već provodi između 300 i 500 tisuća testiranja na koronavirus na tjedan, više nego njezini europski susjedi, posebice Francuska koja testira samo teško oboljele.

Vlada kancelarke Angele Merkel ne misli na tome stati: u dokumentu ministarstva unutarnjih poslova, koji je objavilo nekoliko medija, predviđa se strategija po uzoru na Južnu Koreju, s ne manje od 200 tisuća testiranja na dan.

Ubuduće bi se tako mogli testirati svi oni koji misle da imaju Covid-19, kao i sve osobe koje su možda bile u kontaktu s oboljelim, navodi se u dokumentu. Testiranja se u ovome trenutku provode na oboljelima koji su bili u kontaktu s pozitivnom osobom.

U dokumentu se također ocjenjuje da je geolociranje, što je koristio Seul, "dugoročno neizbježno" kako bi se stanovništvu omogućilo da prati mjesta na kojima se nalaze osobe koje su pozitivne na koronavirus.

U Njemačkoj je s tim u vezi već počela živa rasprava, jer je pitanje zaštite osobnih podataka Nijemcima sveto nakon dviju diktatura u 20. stoljeću.

U ovoj fazi Njemačka ima 389 umrlih na oko 52.547 slučajeva zaraze, što je stopa smrtnosti od samo 0,7 posto, pa situacija nije ni izbliza toliko dramatična kao u drugim zemljama.

Premda Njemačka ima "izvrstan zdravstveni sustav, možda jedan od najboljih na svijetu" po riječima Angele Merkel, pandemija je razotkrila njegove slabosti.

Njemačka posjeduje više od 25.000 kreveta s respiratorima. Ali zadnjih mjeseci, neki kreveti na intenzivnoj njezi stavljeni su izvan funkcije, jer nije bilo dovoljno stručnog osoblja, rekao je Reinhard Busse, stručnjak za ekonomiju zdravlja na Berlinskom tehničkom sveučilištu.

Već nekoliko godina nepopunjeno je 17.000 radnih mjesta za medicinske sestre. Situacija je takva da su mnoge bolničke ustanove, uključujući berlinski Charité, jednu od najvećih sveučilišnih bolnica u Europi, morale pozvati u pomoć studente medicine ili umirovljenike iz tog sektora.