Izolacija u Europi spasila 57 tisuća života?

Izolacija i druge mjere poduzete u cilju zaustavljanja širenja epidemije Covida-19 spasili su život 59.000 ljudi u 11 europskih zemalja, od čega najviše u Italiji 38.000, procjenjuju britanski znanstvenici.

Zahvaljujući mjerama koje su uvedene do, barem, konca ožujka, procjenjujemo da je spriječena smrt 59.000 ljudi u 11 zemalja do 31. ožujka, po istraživanju koje su proveli znanstvenici Imperial Collegea u Londonu, renomiranog sveučilišta na području medicine.

Ti znanstvenici, stručnjaci za epidemiologiju i matematiku, izradili su model dinamike širenja epidemije u Europi i procijenili kočenje zaraze virusom SARS-CoV-2 zahvaljujući različitim mjerama poduzetim u promatranim zemljama različitih datuma.

Mjere koje su bile uzimane u obzir uključuju karantenu za oboljele, zatvaranje škola i sveučilišta, zabranu okupljanja, mjere društvenog distanciranja i opći ostanak kod kuće.

Riječ je o teorijskim modelima koji se temelje na pretpostavci da neka mjera ima usporediv učinak u 11 europskih zemalja koje su bile obuhvaćene istraživanje, objašnjavaju znanstvenici.

Italija 38.000, Španjolska 16.000

Utjecaj mjera najizraženiji je u Italiji, prvoj zemlji koja je uvela stroge mjere i u kojoj je epidemija najviše uznapredovala.

Istraživanje procjenjuje da je odlukom da se zemlju zaustavi spašeno 38.000 ljudskih života.

Slijedi Španjolska za koju se procjenjuje da je spašeno 16.000 života.
Na trećem mjestu je Francuska s 2500 spašenih, a zatim slijede Belgija (560), Njemačka (550), Ujedinjeno Kraljevstvo (370), Švicarska (340), Austrija (140), Švedska (82), Danska (69) i Norveška (10).

Znanstvenici ističu da bi puno više smrtnih slučajeva bilo izbjegnuto kada bi mjere ostale na snazi dok se ne smanji prenošenje bolesti.

Zaraženo između 7 i 43 milijuna

Ukupna brojka zaraženih koronavirusom u 11 zapadnoeuropskih zemalja procijenjena je na između 7 i 43 milijuna ljudi.

Među njima je 5,9 milijuna Talijana te samo 600.000 Nijemaca, što je najmanja stopa zaraze u promatranim zemljama, navodi se u istraživanju.

Razlika između službenih podataka u tim zemljama i procjenama britanskih znanstvenika može se objasniti ponajviše time što u mnogim slučajevima zaraza nije utvrđena jer su blagi ili bez simptoma, a kapaciteti za testiranje su ograničeni tako da svi sumnjivi slučajevi nisu potvrđeni.