Uloga Imunološkog zavoda u epidemiji

Imunološki zavod opet je u fokusu zbog epidemije izazvane koronavirusom. U kratkom roku uspjeli su aktivirati kapacitete koje imaju. Upogonili su strojeve, ljude i znanje koje imaju da pomognu u jednom dijelu proizvodnje, rekao je ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić gostujući u emisiji "Zajedno za zdravlje" (HRT4). Objasnio je da će pomoći u dijelu proizvodnog postupka transportnih podloga koje su važne kako bi što veći broj ljudi mogao biti obuhvaćen analizama.

Koronavirus - epidemija iz minute u minutu

Govoreći o tome kako su Kina i Južna Koreja dobile bitku protiv koronavirusa, komentirao je da nema pametnog i jednoznačnog odgovora. Svatko, kaže, pristupa na svoj način jer prvi smo put u ovakvoj situaciji i nema postupaka kako se ponašati.

Na pitanje bi li interferon B, čija je proizvodnja ukinuta prije osam godina, mogao biti dobar lijek za spašavanje najugroženijih bolesnika, Čardžić kaže da se koronavirus pokušava liječiti raznim lijekovima koji su u kliničkoj uporabi, a interferon može pomoći u obrani organizma, kao i imunološkom sustavu da prebrodi neka stanja, "ali to ovisi, od organizma do organizma jer on nije svemoguć".

- I da ga imamo danas, pitanje je u kojem bismo ga obliku mogli koristiti i u kojem se obliku proizvodio. Ako je u obliku kreme, onda nema prevelike koristi od njega, dodao je.

Smatra da je trebalo doći do epidemije da se shvati važnost Imunološkog zavoda za Hrvatsku - svako zlo za neko dobro.

- Nama se očito moralo ovo dogoditi da se stvori kritična masa ljudi koji su svjesni da svakoj državi treba jedna takva ustanova koja će moći proizvoditi razna cjepiva. Gledajmo u budućnost, stavimo glave skupa da možemo reći da smo svojoj djeci nešto ostavili, a to bi bio Imunološki zavod koji može proizvoditi i za svoju zemlju i za zemlje u okružju, dodao je.

Čardžić kaže da svaka zemlja gleda sebe i da ne možemo očekivati da će netko drugi proizvoditi za nas ili nam dati ono što je prijeko potrebno ako nema dovoljno za sebe.

Što se tiče vlastite proizvodnje zaštitne opreme, Njemačka je imala dogovorene poslove, ali odustala je od toga jer njima treba. Čardžić kaže da se to moglo očekivati jer kada je riječ o ovakvim situacijama u kojima treba brzo reagirati, svatko gleda sebe, svoju kožu.

- To je realno i treba gledati istini u oči. Upravo je to jedan od razloga zašto moramo omogućiti da budemo neovisni, barem na tom planu, smatra. 

Hrvatska, prema njegovu mišljenju, ima stručnjake za razvoj takvih virusnih cjepiva, ima bazu, ljude koji to znaju raditi, tehnologiju, proizvodni plan, opise tehnoloških postupaka. Treba nam nadogradnja, treba stipendirati studente završnih godina koji nam trebaju za ovakve poslove, poručuje.

Govorio je i o izgradnji nove tvornice, kaže da planovi postoje, treba ih prilagoditi našim potrebama i mogu se relativno brzo staviti u funkciju. Dodaje da postoji dobra želja i inicijativa Ministarstva gospodarstva da se u suradnju s EU krene u pretpostavke za izgradnju nove tvornice. 

Rekao je i da bi mogli za nekoliko godina i sami proizvoditi cjepivo protiv koronavirusa, treba imati centar za razvoj, mi ga imamo, ali od 2013. nije sastavni dio Imunološkog zavoda, a on to mora imati.