Ekskluzivno: HRT na prvoj crti obrane od koronavirusa

Iako prema dosadašnjim analizama u 80 posto slučajeva koronavirus uzrokuje blagu bolest, u preostalih 20 posto ona je teža ili teška. A ti najteži bolesnici liječe se u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". HRT je jedini ušao u kliniku i snimio kako izgleda prva crta obrane od kornavirusa.

- Ja sam vas dvaput upozorio, maska mora biti na nosu, nemojte doći tu da nekog zarazite, mi ćemo vama pomoći, ali pomozite i vi nama, upozorava doc. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., zamjenik ravnateljice Klinike "Dr. Fran Mihaljević".

O koronavirusu - iz minute u minutu
● Sve o koronavirusu na jednom mjestu

Prvi korak prema dijagnozi trijažni je šator. Fizičkih kontakata nema, baš kao ni davanja zdravstvene iskaznice, sve je već riješeno telefonski.

- To je mjesto gdje se događa prvi kontakt bolesnika sa osobljem naše bolnice i tu se uzimaju prvi podaci o bolesnicima. Isto tako ono što je novost što mi do sada nismo radili u našem poslu je da se čak taj prvi kontakt s bolesnikom događa i prije njegovog dolaska, rekao je Čivljak.

Nakon šatora odlazi se u kontejner za uzimanje brisova.

Tu liječnik u zaštitnom odijelu s pacijentom ostvaruje kontakt koji se sastoji od pregleda i uzimanja brisa ždrijela nazofarinksa na sars cov2 virtus.

Sve je više pacijenata i na hitnom prijmu.

- Svakodnevno dolaze svakakvi pacijenti. Sad u zadnje vrijeme teži pacijenti odnosno stariji pacijenti. Slobodnih kreveta u Klinici za infektivne bolesti sve je manje, kaže nam Lara Kramarić iz Klinike "Dr. Fran Mihaljević".

Prije mjesec i pol na odjelu su bili pacijenti zaraženi HIV-om, sada su na njemu samo pacijenti zaraženi koronavirusom. Deset ih je, najmlađi ima 33 godine i većina njih je na respiratoru.

Medicinske sestre ne ispuštaju ih iz vida. Teško je, kažu, opisati radni dan i što sve rade.

- Rad medicinskih sestara je ovdje izuzetno težak iz razloga jer se po četiri sata bude u tim sobama u zaštitnoj opremi. U njoj je jako teško raditi, ona vas sputava u manualnim vještinama jer nije lako s dvostrukim rukavicama naći venski put bolesniku i sve drugo. To su sasvim drugačiji bolesnici, oni su respiratorno insuficijentni, dakle potreban je nadzor životnih fukcija, pulsa, tlaka, da ne kažem kolika je potreba za kisikom, kaže Danijela Debogović, glavna sestra Zavoda za liječenje imunokompromitiranih bolesnika.

Velika je potreba i za lijekom, kojeg za COVID-19 još nema.

- Kod nas je za sada lijek izbora hidroksklorokin, odnosno klorokinski preparati, lijekovi koji se koriste za liječenje malarije. Isto tako i ovi lijekovi koje dajemo, dajemo pacijentima na izbor da pročitaju sve upute i onda se potpišu ukoliko su suglasni sa time, rekao je izv. prof. doc. dr. sc. Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

A onaj higijenski i epidemiološki potpis na svakom je od nas. Pranje ruku i držanje potrebne fizičke distance lijek je kojim pomažemo i sebi i drugima.