Atalić: Pregledali smo trećinu zgrada, uglavnom kritičnih

Gotovo dva tjedna prošla su od razornog potresa u Zagrebu. Prvi zadatak je i dalje ustanoviti štete, donijeti procjene koji su objekti za rušenje, a koji se mogu koristiti, postaviti temelje sanaciji i strategiji buduće zaštite. U Temi dana gostovali su načelnik glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Robert Hranj i Josip Atalić s Građevinskog fakulteta koji predvodi stručnjake za procjenu statike objekata.

Načelnik glavnog stožera OS RH rekao je da su odmah nakon potresa bili spremni s bespilotnim letjelicama, te su snimili grad iz zraka.

- Fokus je bio ne objektima koji su oštećeni - krovovi, dimnjaci. Poanta je bila što prije reagirati da se što prije uklone objekti koji predstavljaju opasnost za građene, rekao je. Dodao je da su analitičari nakon toga analizirali videomaterijal i slike stavili na karte te da se materijal već nalazi u Ministarstvu graditeljstva i bit će od velike pomoći.

Atalić je rekao da su i oni na teren izašli odmah nakon potresa, te da su do danas pregledali oko trećinu zgrada, uglavnom kritičnih, a da će im do kraja ostati zelene i žute, koje nisu opasne za građane. 

- Dobili smo mali šamar. Potres nije bio veliki. Ključno je da smo propustili prije djelovati. Sad je vrijeme da iskoristimo vrijeme sanacije i da kritične zgrade kao što su bolnice, pojačamo i napravimo strategiju za ubuduće. Ne bi volio da sada kozmetički zatrpamo i živimo do drugog potresa. Treba napraviti pravu strategiju.

Istaknuo je kako on pokušava u Hrvatsku uvuću seizmički certifika, gdje bi svaki građanin znao koje je razine sigurnosti njegova zgrada i onda kada bi rekonstruirao kuću mogao bi uložiti dodatni napor da seizmički digne bar jednu razinu unutar tog seizmičkog certifkata.

I dalje su utvrđuju posljedice potresa

Tlo u Zagrebu i dalje podrhtava. Od prvog, razornog potresa Seizmološka služba zabilježila ih je više od 600, a danas malo prije 10 sati - jedan magnitude 2 cijela 3 s epicentrom u Markuševcu.

U razornom potresu nisu stradale samo starije zgrade. I jedna novija u Jazbini, u podsljemenskoj zoni, potpuno se raspala. Urušilo se stubište te je nekoliko stanara na katu ostalo zarobljeno.

- To je strašno izgledalo, u trenutku potresa je bio jedan mladi dečko na katu koji nije mogao izaći, došli su vatrogasci koji su ga skinuli. I ljudi koji su bili, još dvoje mladih stanara s djecom su bili na prvom katu, nisu mogli dole nego su došli vatrogasci i preko balkona s prvog kata su ih skinuli, rekla je stanarka Ružica za HRT-ov Dnevnik.

Šteta je stopostotna, kažu stanari.

- Ovdje se više sigurno nitko neće vraćati. Osjećam se nesigurno sad dok stojim ovdje. Tako da nema smisla, ovdje djecu nikada ne bi dovodila, kaže stanarka Maja.

Kako bi se barem malo ublažile posljedice potresa, svima čiji su objekti označeni kao neupotrebljivi, od 1. travnja neće se obračunavati ni isporučivati računi gradskih komunalnih tvrtki.

Diljem grada oštećenja se još popisuju, a brojni statičari i građevinski inženjeri svoj posao obavljaju volonterski. S njima se danas sastao i predsjednik Zoran Milanović, koji im je zahvalio na pomoći.

- Sanacija štete od potresa je posao koji mora provoditi prije svega Vlada, odnosno država. Važno je da se Zagreb obnovi na kvalitetan način, uz poštovanje preporuka struke, te da kao država iz ove prirodne nepogode izvučemo pouku i donesemo kvalitetne zakonske propise koji će u budućnosti minimalizirati štetu u slučaju novih sličnih prirodnih nepogoda, rekao je Milanović.

Nesagledivu štetu pretrpio je i Državni hidrometeorološki zavod. Zgrada na Griču, koja je i kulturni spomenik prve kategorije, dobila je crveni karton. Netaknuti su ostali serveri i superračunala koja i dalje rade bez prestanka, na stupnju autonomije za koji nikada nisu dizajnirani.

- Ta infrastruktura nam omogućava da i dalje možemo raditi vremensku prognozu i za javnost i za specijalne korisnike, isto tako i upozorenja na opasne vremenske prilike koja svakodnevno izdajemo, rekao je dipl. ing. Krunoslav Mikec iz DHMZ-a.

- Svi naši podaci i sve naše prognoze uredno izlaze u javnost. Trudimo se, na čemu ja posebno zahvaljujem svim našim ljudima jer državni hidrometeorološki zavod nije samo ova zgrada već svi naši ljudi, kaže dr. sc. Branka Ivančan Picek, ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Oni trenutačno rade od kuće. Traži se privremeni smještaj za sve zaposlenike Zavoda dok se ne realizira izgradnja nove zgrade na Borongaju. U svoj stoljetni dom na Gornjem gradu više se neće vratiti.