Na veliku opasnost upozoravaju dimnjačari

Dva su tjedna od snažnog potresa u Zagrebu. Do sada je pregledano oko sedam tisuća oštećenih građevina, a njih 520 ih je označeno crvenim naljepnicom, što znači da se u njima ne može živjeti ni raditi. Na još jednu veliku opasnost upozoravaju dimnjačari.

Dok vatrogasci i volonteri skidaju dimnjake s krovova, o opasnosti koja prijeti iz njihove unutrašnjosti račun vode dimnjačari. Detaljnim pregledom specijaliziranim kamerama došli su do zapanjujućih rezultata. 

- Niti jedan zidani dimnjak od opeke na području grada Zagreba nije siguran za korištenje. U ovom trenutku, tisuće cigli se jedva drži na unutrašnjosti stijenke dimnjaka i prijeti. Od bilo kakve malo veće vibracije, pasti će u unutrašnjost dimnjaka i začepiti ga, naglašava Nenad Zrinski, upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge.

To može uzrokovati urušavanje, ali i trovanje ugljikovim monoksidom. Gradska je plinara stoga isključila plin u najteže oštećenim zgradama, no ima objekata u kojima se stanari i dalje koriste plinom, iako je dimnjak neispravan ili čak uklonjen.

- Nitko nas nije obavijestio o tome da se ne smije koristiti grijanje. Ne, nitko nije bio! Nitko nije u našem stanu uopće bio, govori Božena Mlinarić Gredelj, stanarka.

Pa se ljudi snalaze kako znaju i mogu te o svemu informiraju preko volontera na terenu. Doći do gradskih ureda, kažu predstavnici stanara, nemoguća je misija.

- Puno sam zadovoljniji s volonterima nego s javnim gradskim službama koje bi trebale voditi računa o tim nekim stvarima. 14 dana nakon potresa, mi još nemamo relevantne podatke o tome kako će se sanirati dimnjaci, tko će sanirati dimnjake, u čijem će trošku to ići, naglašava Dragan Stefanović, predstavnik stanara.

- Jedan potpuno neodgovoran odnos prema svemu tome, a s druge strane ne postoje nikakve mjere u ovakvim iznimnim situacijama kao što je ova, ističe Milena Bekić Milinović, predstavnica stanara.

No grad i država spremaju nove mjere u vidu posebnog zakona o obnovi Zagreba nakon potresa. Obje strane slažu se da stradalima treba pomoći - no pitanje je tko će sve to platiti.

- Ono što također inzistiramo je da između ostalog odredi točno u kojem omjeru će biti financiran od strane države, od strane grada, od strane EU fondova i od strane donacija to je nešto što mora biti zakonski okvir, naglašava Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.

Dok se politika dogovara kako obnoviti Zagreb, dva tjedna nakon potresa jedno je jasno - žurne službe i volonteri dobili su za reakciju čistu peticu. A administraciju kao i obično - bolje je ne ocjenjivati.