"Maska 19" - kodno ime za žrtve nasilja u Španjolskoj

Odluke i mjere koje se poduzimaju za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom utječu na promjene životnih navika građana što podrazumijeva i ostanak članova obitelji u domovima. UN je početkom tjedna poslao upozoravajuću poruku o velikom porastu obiteljskog nasilja u svijetu, koje je posljedica mjera ostanka doma zbog suzbijanja zaraze.

Tatjana Katkić Stanić, načelnica sektora za socijalnu politiku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kazala je u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da prema nalazima policije i centara za socijalnu skrb za sada nema porasta nasilja u obitelji. Dodala je da je procedura ista za prijavu nasilja.

- Svatko može prijaviti nasilje. Ako se građanima čini nešto neobično, ako čuju nešto čudno iz nekog stana, neka svakako jave. Svi stručni timovi iz centara za socijalnu skrb koji su oformljeni za ove situacije, izlaze žurno na teren. U suradnji s policijom obavljaju se sve mjere koje su potrebne, dodala je Katkić Stanić.

Napominje da sustav funkcionira i da se izašlo ususret i obiteljima koje do sada nisu imale problema i sukoba u obitelji.

- No ova situacija dovodi do pojačanih rizika. Tu su usluge obiteljske medijacije u obiteljskim centrima koji se pružaju on-line, istaknula je.

Tena Sambolić Petrišić, voditeljica SOS telefona za žene žrtve nasilja u Krapinsko-zagorskoj županiji, putem skypa je za HRT-ovu emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" kazala je da nema drastičnog porasta poziva putem telefona. To objašnjava trenutačnom situacijom u kojoj se, kako kaže, žrtva nalazi u blizini nasilnika te su one stoga onemogućene zvati.



Vesna Katalinić, djelatnica u udruzi Hrabri telefon, izjavila je da se sada bilježi blagi porast poziva u odnosu na raniji, veći.

- Posebeno bilježimo porast poziva na linijama za odrasle osobe. Dakle, telefonski broj 0800 0800 je broj za roditelje, članove šire obitelji i druge zabrinute građane koji se žele pobrinuti za dobrobit djeteta, kaže Katalinić.

Ponovila je da je broj telefona za djecu 116 111. Istaknula je da je trenutačno više poziva odraslih u kojima naglašavaju zabrinutost za djecu ili neko njihovo ponašanje. Djeca se ili izoliraju, ili su anksioznija pa odrasli imaju pitanja u vezi s tim ili pak zovu roditelji koji su u intenzivnijim emotivnim stanjima poput ljutnje. Mi tu interveniramo kako bismo smirili roditelja, normalizirali emocije i uputili na  koji način razgovarati  i raditi s djecom, izjavila je.



Sambolić Petrišić istaknula je da su se neke države domislile kako u vrijeme epidemije koronavirusa pomoći žrtvama nasilja.

- U Španjolskoj, gdje je također ograničeno kretanje te se može samo u trgovine i ljekarne, žrtva nasilja npr. u ljekarni može reći da joj treba "maska 19". To je znak da joj je potrebna pomoć, a ljekarnici zovu policiju. U Hrvatskoj takve situacije nisu regulirane i žrtve su prepuštene same sebi, dodala je.

Katkić Stanić je potom kazala da su već dane preporuke na koji način bi se mogle prepoznati situacije koje bi mogle eskalirati.

- Trebalo bi dogovoriti neku sigurnu riječ koja bi bila znak npr. susjedima ili članovima obitelji da se nešto događa, kako bi oni mogli u ime žrtve pozvati pomoć.



U emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" psihologinja Senka Sekulić Rebić kazala je da istraživanja i rad na terenu pokazuju da u slučajevima i prirorodnih i društvenih katastrofa broj žrtava rodno uvjetovanog nasilja raste između 30 i 100 posto.

- U Hrvatskoj vidimo da se na ovakve probleme reagira opet ad hoc. Nemamo dobro sistemski postavljenu strukturu zaštitee od rodno uvjuetovanog nasilja. To nije nešto u što se ulaže dovoljno. Osobe koje trpe rodno uvjetovano nasilje i obiteljsko nasilje osjećaju se još više izolirano nego inače, uplašeno. Svaki dan su u stanju pojačanog stresa jer su svaki dan zatvorene s osobom koja nad njima provodi nasilje, dodaje. 

Govoreći o nasilju u obitelji izvršna koordinatorica udruge Domine Split Mirjana Kučer kazala je da se može reći da je ovdje riječ o pandemiji nasilja u sjeni.

- Radi se o situaciji izolacije s obzirom da su žene prisiljene živjeti u domu gdje se nasilje događa. U početku smo imali sličnu situaciju kao i u Italiji, gdje nije bilo mnogo pozivoa. Sada nam se događa nešto što postoji na globalnoj razini, kazala je.

Napominje da u Dalmaciji u turizmu radi veliki broj žena. Odjednom se suočavamo sa situacijom da mnoge žene ostaju bez posla i bez krova nad glavom.
- Imali smo nekoliko intervencija i uočili smo da naš sustav nije dovoljno pripremlje, da nema odgovora na sve potrebe. Zato smo morali pozvati ljude koji mogu dati donacije ili ponuditi svoje apartmane ili stanove ženama koje su se našle na ulici zbog neprimjerenog postupanja u obitelji, dodaje.

Psihologinja Anita Lauri Korajlija iz Autonomne ženske kuće Zagreb izjavila je da je prvih 2-3 tjedna bilo manje poziva nego inače.

- To ne znači da je i nasilja manje. Više je to indikator činjenice da žene nemaju priliku nazvati na telefon. Način komunikacije sa službama gotovo ne postoji. Ovo pitanje je globalno pitanje i svima se dogodio isti problem - nespremni na činjenicu da će se nasilje povećati. To se moglo jasno predvidjeti. Neke države su napravile dobre protokole, kodove za prijavu nasilja. Možemo pretpostaviti da žrtva nema telefon jer joj je to nasilnik uzeo, kazala je.

Tatjana Katkić Stanić, načelnica sektora za socijalnu politiku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku gostovala je i u emisiji Hrvatskog radija te kazala da je Ministarstvo izdalo priopćenje na kojoj građani mogu u ovoj situaciji pomoći ondje gdje procijene da se nešto događa.

- Dali smo upute i potencijalnim žrtvama na koji način se u početku zaštititi dok ne dobiju stručnu pomoć. Sve ustanove socijalne skrbi sada rade. Imamo dežurstva od 24 sata i krizne timove koji izlaze žurno na teren za slučaj nasilja u obitelji i zlostavljanja, izjavila je među ostalim te naglasila da su kapaciteti skloništa upola popunjeni.

Istaknula je da se u vrijeme koronavirusa žrtvu nasilja mora zbrinuti i prije nego bude testirana na virus.

- Do nalaza testiranja mora proći neko vrijeme, a žrtva nasilja mora biti zbrinuta, naglašava Katkić Stanić.