Prekinut sastanak ministara financija, nastavak u četvrtak

Ministri financija Europske unije nisu se ni nakon cjelonoćnih videorazgovora i 16 sati rasprave uspjeli dogovoriti oko financijsko- ekonomskog paketa mjera za olakšavanje posljedica korona krize na europska gospodarstva. Cilj ostaje: snažna sigurnosna mreža EU-a od posljedica Covida-19 kako bi se zaštitili radnici, poduzeća i zemlje članice.

Ministri su prekinuli videokonferenciju i najavili nastavak u četvrtak.

- Jako puno se razgovaralo. Tu razlike u mišljenjima pojedinih grupacija zemalja evidentno postoje, ja neću koristiti, vi znate da ja nikad u javnom prostoru ne koristim takvu vrstu retorike, koja se i noćas mogla čuti među pojedinim kolegama, malo su se i zaoštrile riječi, ali ja ću se opet vratiti na Hrvatsku. Dakle, mi kao zemlja predsjedavajuća Vijećem od početka govorimo da je ovo problem cjelokupne Europske unije, ne razdvajamo eurozonu u odnosu na ne eurozonu, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

- Nakon 16 sati rasprave došli smo blizu dogovora, ali još uvijek ga nemamo. Prekinuo sam sastanak euroskupine i nastavit ćemo sutra, objavio je šef europskupine Mario Centeno.

- Moj cilj ostaje: snažna sigurnosna mreža EU-a od posljedica Covida-19 kako bi se zaštitili radnici, poduzeća i zemlje članice, ističe Centeno.

Virtualni sastanak euroskupine održava se u inkluzivnom formatu, što znači da sudjeluju ministri financija svih 27 članica EU-a, a ne samo 19 članica europodručja.

Glavni kamen spoticanja je pitanje kolektivizacije dugova i uvjeti za kreditiranje Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Italija s jedne strane inzistira da se u zaključke unese kolektivizacija dugova, dok s druge strane Nizozemska ne želi ni čuti za to.

Kolektivizacija dugova je tabu tema u Europskoj uniji. Zemlje članice koje imaju najviši kreditni rejting uvijek su se protivile mogućnosti da se zajednički snosi rizik za zemlje koje nisu poznate po disciplini u javnim financijama poput Italije.
Njemačka i Francuska pozvale su sve zemlje članice da učine sve kako bi došlo do sporazuma.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire poručio je preko Twitttera da zajedno s njemačkim kolegom Olafom Scholzom "poziva sve zemlje članice da budu na visini izvanredne zadaće kako bi se došlo do ambicioznog sporazuma".

Ministri su razgovarali  o tri elementa plana za gospodarski oporavak oko kojeg bi se mogao postići konsenzus.

Prvi je kreditna liniju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), drugi je jamstveni fond Europske investicijske banke, a treći program potpore za skraćeno radno vrijeme (SURE), za koji će jamčiti sve zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.

Međutim, skupina zemalja na čelu s Italijom koja je najpogođenija pandemijom, traži uspostavu instrumenta za zajedničko zaduživanje, koji bi izdavao eurobveznice, koje ponegdje nazivaju i koronaobveznice. S druge strane, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska snažno se tome protive.

Njemačka se zalaže za kreditnu liniju ESM-a, koji je kreiran 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu financirati svoje dugove budući da to nisu mogle na financijskim tržištima.

ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva posto BDP-a. Taj je mehanihzam neka vrsta europskog MMF-a i tu se postavlja pitanje uvjeta za dodjelu kredita, oko čega su zemlje članice podijeljene.

ESM na jugu Europe ima vrlo negativnu reputaciju jer je povezan sa strogim nadzorom provedbe reformi koje su preduvjeti za dobivanje kredita.

Italija traži da se ta sredstva dodjeljuju bez ikakvih uvjeta, ali Nizozemska želi da se odobreni zajmovi koriste isključivo za zdravstvenu krizu i popravljanje izravne štete gospodarstvu koju je izazvala pandemija.

Odgođen zagrebački summit

Najvažniji događaj hrvatskog predsjedanja EU-om - sastanak na vrhu između zemalja EU-a i zapadnog Balkana koji je bio planiran za 7. svibnja u Zagrebu odgođen je za lipanj. Kako bi ograničili širenje pandemije i ublažili njezine učinke, hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a odlučilo je odgoditi do 15. svibnja sve neformalne sastanke i konferencije koji su se trebali održati u Hrvatskoj, priopćilo je hrvatsko predsjedništvo.