Finska istražuje umjetnu inteligenciju

Europska komisija objavila je u veljači strategiju o istraživanju industrijskih podataka i odredila pravila koja će osigurati uporabu umjetne inteligencije, uzimajući u obzir privatnost osoba i etička načela. Ursula von der Leyen tom prilikom poručila je kako će taj dokument oblikovati digitalnu budućnost Europe između ostaloga, stvarajući i jedinstveno europsko tržište podataka. U Finskoj su mnogi start-upovi odavno shvatili mogućnosti koje se otvaraju na tom horizontu.

Učiniti obrazovanje dostupnim i personaliziranim, kako bi svatko učio što bolje. Moto je to helsinške tvrtke Claned Group, koja globalnom tržištu nudi automatizirane online platforme za učenje (između ostaloga, bit će u uporabi i u 2000 škola diljem Indije, koristit će je gotovo dva milijuna studenata), a temelji se na mješavini finskog pedagoškog standarda i obrazovne ekspertize te umjetne inteligencije, tj. algoritama strojnog učenja. Tvrtka je počela 2013., kao start up. Danas ima 30 zaposlenika u Helsinkiju te u još četiri svjetska metropolisa, a klijente u 30 zemalja. Među njima su i Europski olimpijski odbor, UN, Microsoft… Naravno, koriste se brendom Finske kao obrazovne supersile. Tvrde da je budućnost prodaje obrazovnih platformi - digitalna jer umjesto kompjutera ulogu u toj priči preuzimaju mobiteli. Ove godine 70 posto svjetske populacije imat će pametne telefone.

Vesa Perälä, Claned Group, kaže da "ne mora sve biti digitalno. Smatramo da digitalna mora biti ocjena učenja."

- Tako se može ocjenjivati mnogo bolje i objektivnije nego konvencionalnim načinima. Trenutačno je digitalizirano oko 3% svjetskog obrazovanja. Očito je da postoji prostora za mnogo više.

Tvrtku Top Data Science osnovali su Finac, Vijetnamac i Turčin 2016. Nemaju jedinstven proizvod nego s pomoću umjetne inteligencije rješavaju probleme korporacija i njihovih baza podataka. Ali analizirajući podatke, s pomoću softvera, i predviđaju. Od povećane produktivnosti industrijskih postrojenja do toga ima li pacijent rak prostate na osnovi nalaza magnetske rezonancije (slovenski znanstvenici, primjerice, još prije dvije godine razvili su revolucionarni algoritam koji dijagnosticira golem broj bolesti na temelju uzorka krvi).

- Imamo mnogo podataka, vitalne znakove i liječničke informacije o pacijentu. Programiramo strojno učenje kako bismo predvidjeli napreduje li stanje pacijenta prema stabilnom ili postaje lošije, kazao je Timo Heikkinen, Top Data Science.
 
Harri Valpola, Curious AI, navodi da  je većina današnje umjetne inteligencije strojno učenje.

- Zapravo je riječ o prikupljanju mnogo podataka, a zatim računalo taj algoritam uči imitirati. I ljudi mogu učiti imitirati. Ali ako postoji nova situacija, možemo se primorati planirati (primjerice, na mobitelu koristiti opciju planiranja putovanja) i razmišljati razložno. S druge strane, kod umjetne inteligencije postoji nešto što se zove razložnost. Kombinacija toga dvoga istovremeno  nije funkcionirala, kazao je.

Tvrtka Curious AI osnovana je 2015. i želi revoluciju umjetne inteligencije. Razvijaju inovativne aplikacije koje su, zapravo, složena automatizacija ljudskog rada. Posluju s velikim tvrtkama u industriji celuloze i rudarstvu, naftnim rafinerijama. Koristeći se strojnim učenjem, optimiziraju radne procese, ali i povećavaju dobit (umjetna inteligencija donosi inače 2 posto više profita nego čovjek)…

- Na primjeru autonomnih strojeva u rudarstvu pokazali smo da naša umjetna inteligencija može naučiti upravljati njima za 20 sati. To je mnogo sličnije ljudskom načinu učenja, kazao je Valpola.

Još od 2008. potkraj svake godine u Helsinkiju se održava najveći skup globalne start up zajednice na svijetu, Slush. U finske start upove koji se bave umjetnom inteligencijom neprestano pristiže svjež kapital. S obzirom na to da su razmjerno mali, neprestano traže velike globalne partnere, no međusobno su dobro umreženi i učinkoviti. Prije desetak godina Finci su riješili kroničan problem - primjenu temeljne znanosti i akademskih spoznaja o umjetnoj inteligenciji u stvarnom životu, posljedično i u biznisu.

- I sveučilišta razvijaju umjetnu inteligenciju, a i strojno učenje. Postoje konzorciji u kojima sveučilišta, male tvrtke i velike korporacije ostvaruju zajedničke projekte, kazao je Heikkinen.

- Ide nam dobro. Nemamo resurse kao start upovi te vrste u Silicijskoj dolini, ali umjetna inteligencija u području obrazovanja, kao u našem primjeru, vrlo je dobra niša, kazao je Perälä.

Kina se sve više fokusira na umjetnu inteligenciju i njezinu primjenu u svakodnevici. Finska u tome pomalo zaostaje za Kinezima, pa i Amerikancima. Velik dio umjetne inteligencije danas je zasnovan na tzv. nadziranom učenju, a to znači naučiti imitirati ponašanje koje vam netko drugi pokaže. U Helsinkiju imaju vrlo dugu tradiciju u proučavanju tzv. nenadziranog učenja, još od ranih 70-ih.

Perälä napominje da UNESCO tvrdi da će do 2030. nedostajati 69 milijuna učitelja. Dakle, potrebni su nam. Stvaramo preduvjete za bolje poučavanje, u korist onih koji uče. Bolje je nego ikad prije, dodaje.

Heikkinen tvrdi da umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, ali da će im pomoći u odlučivanju.

- Pomoći će im da prepoznaju prioritete, da postavljaju bolje dijagnoze. Da se iz skupine pacijenata najprije liječi onaj u najlošijem stanju, izjavio je.

Prije 15 godina finsko društvo nije imalo toliko sluha za start upove. Svi su, čini se, radili za Nokiju, jedino prihvatljivo bilo je ganjati korporativnu karijeru. Danas, u jeku četvrte industrijske revolucije, poduzetničke ideje cvjetaju, a finski start upovi rješavaju probleme koji se čine pomalo dosadnima i apstraktnima za objašnjavanje, ali važni su za svijet.