Lauc: Zaraženih je 10 do 20 puta više od potvrđenih brojki

Dok se veliki broj zemalja u svijetu bori s teškim stanjem i sa zaustavljanjem koronavirusa, znanstvenici pokušavaju dobiti utrku pronalaskom cjepiva i efikasnog lijeka protiv virusa.

Koronavirus - epidemija iz minute u minutu

Kakvo je stanje i koliko u tome uspijevaju, u emisiji "Zajedno za zdravlje" govorio je naš ugledni znanstvenik Gordan Lauc.

- Broj zaraženih je broj potvrđenih zaraženih. Nigdje u svijetu se ne testira dovoljno velik broj ljudi jer su kapaciteti premali pa vam se dogodi žarište kao primjerice u Splitu. Procjene su da je broj zaraženih 10 do 20 puta veći od onoga što je potvrđeno u zemljama koje provode opseg testiranja kao što se provode u Europi i SAD-u. Njemačka i Južna Koreja rade puno više testiranja i kod njih su procjene malo drugačije.
Dodaje je u svijetu zaraženih od koronavirusa "vrlo vjerojatno" od 15 do 20 milijuna ljudi.

- Radi se o zapadnom svijetu, a za drugdje ne znamo.

Lauc dodaje da se smrtnost od koronavirusa u svijetu kreće između 0,3 do 1% zaraženih.

- Proširenjem opsega testiranja na ljude koji nemaju nikakve simptome, a to je pokazalo da vjerojatno polovina, a zadnji podaci iz Kine kažu i 80%, nemaju nikakve simptome, a već su pozitivni na virus. Oni će ili naknadno razviti simptome, ili možda nikada neće razviti simptome, no i dalje će biti infektivni.

Postoji sumnja hoće li cijepljenje biti učinkovito

Mogu li ljudi koji su preboljeli koronu opet oboljeti?

- Teško je čvrsto znati, radi se o virusu koji istražujemo zadnjih par mjeseci. Ima ljudi koji su bili pozitivni pa negativni pa pozitivni. To može biti ponovna infekcija ili ne potpuno izlječenje. Naš imuni odgovor na virus nije u stanju potpuno ga eliminirati, barem kod dijela ljudi. To izražava sumnju da će cijepljenje potpuno biti učinkovito. Ovo je virus koji se dosta dobro bori protiv našeg adaptivnog imunološkog sustava.

Ipak, dodaje i sljedeće.

- Većina nas koji se zarazimo ćemo imati ili nikakve ili blage simptome te nećemo imati ozbiljnijih problema. Po tome je sličan drugim koronavirusima koji uzrokuju obične prehlade, no iz nekog razloga jedan relativno mali postotak ljudi će imati teže simptome te je to ono što vidimo u bolnicama. Za većinu pojedinaca to će ipak biti blaga bolest te ne bi trebalo biti panike oko toga.

O sezonalnosti SARS-CoV-2 virusa

Dodaje da je vrlo rijedak događaj, iako se s vremena na vrijeme pojavljuju takve vijesti u medijima, mogućnost da od ovoga koronavirusa umiru mlađi ljudi.

- Uglavnom stariji ljudi imaju problema s ovim virusom, a zašto je to tako za sada još ne znamo.

Hoće li toplije vrijeme i vlaga pomoći u obuzdavanju?

- Postoje dosta čvrste korelacije između vlage, temperature i brzine širenja. Nije točno da će vrućina ubiti virus. On će se širiti kod nas i tijekom ljeta, ali će se u tim uvjetima širiti sporije, što je jako važno u ovom trenutku. Druga je važna komponenta da u zatvorenim grijanim prostorima vlaga je vrlo niska, padne na 20 ili 25% što isušuje našu sluznicu. Ovlaživanje zraka je jako važno. Što se Hrvatske tiče, mislim da smo u jako dobroj situaciji. Poduzeli smo na vrijeme odlučne mjere, zaustavili smo eksponencijalni rast, te nam se u ovom trenutku sigurno neće dogoditi ono što se dogodilo u Lombardiji. Iako nam se moglo dogoditi da smo samo dva tjedna kasnije otišli u karantenu vjerojatno bi sada imali 20 tisuća oboljelih, 1000 u bolnicama, a i puno mrtvih.

Optimistični pogled u budućnost

Lauc kaže, vezano uz popuštanje mjera, da treba vidjeti kako dalje.

- Mi smo postigli prvi cilj, a to je da smo zaustavili epidemiju. Ali naš konačni cilj je naučiti živjeti s virusom, ne možemo ga eliminirati te moramo osigurati da gospodarstvo funkcionira. Ali ako bi ovako ostalo još primjerice šest mjeseci ili godinu dana, da smo u karanteni, ne bi imali doslovce što za jesti. Doći će do popuštanja, do dozvoljavanja ljudima da se kreću i rade. Važno je balansirati efekte mjera kojima se dopušta gospodarstvu da funkcionira. Naš sustav bi mogao podnijeti možda i desetak puta veću brzinu širenja virusa, a da ne dođe do kolapsa zdravstva. Ja u principu vjerujem da idemo u dobrom smjeru, dodaje.

Što se tiče cjepiva, kaže da nas to neće spasiti od virusa.

- Globalno imamo desetine i više ideja za cjepivo, ali da li će raditi to sigurno nećemo znati do jeseni. Realno, dobro cjepivo ne možemo očekivati do polovice iduće godine.