Preživjela je "španjolku", dva svjetska rata, ne i koronavirus

Hilda Churchill rođena je 1911. u Engleskoj. Ovo je žena koja je živjela duže od jednog stoljeća. 108. rođendan čestitala joj je i britanska kraljica Elizabeta II. Bližio joj se 109. Preživjela je španjolsku gripu, Prvi i Drugi svjetski rat. Bitku s koronavirusom, u novoj svjetskoj pandemiji, nije dobila. Četiri dana prije smrti nije se dobro osjećala. Preminula je dan nakon što je doznala da je pozitivna na COVID-19.

Pandemija koronavirusa vratila joj je sjećanja stoljeće unatrag, na španjolsku gripu. Hilda ju je dobro upamtila. Rekla je da se tako brzo širila, da su ljudi padali poput muha.

U njezinom domu, u Engleskoj, svi su oboljeli osim njezine majke. Gripa joj je uzela i tada jednogodišnju sestru Bearl May.

Hilda Churchill je tada bila sedmogodišnja djevojčica.

- Sjećam se kada su pogrebnici stigli po maleni lijes u kojem je bila moja sestra i iznijeli ga, rekla je Hilda unuku.

Njezin otac je pao u nesvijest nasred ulice, morali su ga donijeti natrag u kuću, prepričao je Anthony Churchill za portal HRT-a bakine riječi.


Izvor: Anthony Churchill


Nulti pacijent

Sve je počelo u jednom vojničkom kampu, podsjeća doc. dr. sc. Iva Milovan Delić, docentica na Katedri za modernu i suvremenu povijest s Filozofskog fakulteta u Puli, a koja je doktorirala na temi španjolske gripe.

- Iako postoji više teorija o porijeklu španjolske gripe, u historiografiji je najzastupljenija ona koja kaže da se španjolska gripa pojavila u ožujku 1918. godine, u SAD-u u saveznoj državi Kanzas i to u kampu Funston blizu Fort Rileya. Među tisućama oboljelih vojnika, 48 njih je smrtno stradalo, navodi  Iva Milovan Delić.

Nulti pacijent u kampu Funston bio je novak Albert Gitchell, kuhar. Zapisano je da se razbolio 11. ožujka. Međutim, nije se podigla veća panika, dodaje Milovan Delić i kaže kako se smatralo se da je to jedna jača verzija gripe.

- Zbog španjolskog smisla za humor, a ujedno i nedostatka znanja o ozbiljnosti bolesti, španjolska gripa je u Madridu katkad nazivana "napuljski vojnik". Naime, to je bila jedna poznata arija uspješne operete Pjesma zaborava, koja se tada izvodila u madridskom kazalištu, a čija je melodija bila zarazna upravo kao i gripa.

Virus stigao u Europu

Virus je u Europu stigao u travnju s vojnicima američkih ekspedicijskih snaga.

- Prvi europski dopis koji spominje nastanak nove epidemije u Europi vezuje se uz izvješće vojnog liječnika stacioniranog u bolnici u Bordeauxu, koji je u izvješću 15. travnja svom glavnom Stožeru napisao da se među vojnicima pojavila jedna nova bolest neobičnog karaktera, rekla je Milovan Delić.

Gripa se iz Francuske proširila na Španjolsku

- U svibnju 1918. godine španjolska novinska agencija šalje telegram londonskoj agenciji Reuters, i ondje piše da se u Madridu pojavila jedna nova bolest epidemijskoga karaktera, da je vrlo benigna, da traje tri dana po čemu je i nazvana trodnevnom groznicom. Ovaj je val u Europi u proljeće 1918. doista bio benigni. Zarazio je jako puno vojnika, jako puno civila i val se jako brzo proširio Europom i Azijom. Međutim, budući da te ostale zemlje nisu smjele izvještavati, jer je vladala cenzura tiska na zaraćenim stranama, onda je bolest nezasluženo dobila pridjev španjolskom, čime se trebalo objasniti njeno porijeklo, objašnjava Milovan Delić.


Izvor: Anthony Churchill


Munjevito širenje "španjolke"

Na jednom od posljednjih razgovora Hilda Churchill upravo je s unukom Anthonyem komentirala brzinu kojom se "španjolka" širila svijetom. Spomenula je kako u to vrijeme ljudi nisu iz zemlje u zemlju putovali avionom, jer ih nije bilo, ali se gripa ipak brzo proširila svijetom.

Milovan Delić napominje kako je u posljednjih šest mjeseci rata, milijun i pol Amerikanaca prešlo Atlantski ocean zbog rata u Europi.

- Pretpostavlja se da je ova velika migracija u tako kratkom vremenskom razdoblju pomogla masovnom karakteru španjolske gripe.


Izvor: Iva Milovan Delić


Najveća demografska katastrofa 20. stoljeća

Sredinom kolovoza, virus gripe je mutirao i kao drugi val pogodio tri kontinenta. Tri su bila žarišta u istome tjednu, prvi je bio grad Freetown na zapadnoj obali Afrike, drugi grad Brest, glavna francuska luka na Atlantiku i Boston kao glavna ukrcajna luka američkih vojnika prema Europi, podsjeća Milovan Delić.

- Kako i zašto je došlo do istovremene pojave mutiranoga virusa još uvijek nije poznato. Kad se govori o španjolskoj gripi kao majci svih pandemija i najvećoj demografskoj katastrofi 20. stoljeća, onda se govori o drugom valu, o jesenskom valu. Taj je val, uz iznimke počeo u rujnu 1918. i trajao do kraja prosinca 1918. godine. Vrhunac je u europskim zemljama drugi val imao u listopadu. Pokazalo se da je vrhunac drugoga vala također i na hrvatskom tlu bio u listopadu 1918. godine. Tada je španjolska gripa uzela najviše smrtnih žrtava, rekla je.


Izvor: Anthony Churchill


Zabrane, preporuke i propisi

Mjere protiv Španjolske gripe, dodaje Milovan Delić, mogle su se svesti na zabrane, preporuke i propise. Među zabranama, tu je bila zabrana okupljanja, zabrana kašljanja i kihanja u javnosti.

- Među preporukama tu je bila preporuka nošenja medicinskih maski, preporuka grgljanja raznih otopina, uzimanje lijekova poput aspirina, ali i kinina, strihnina, koloidnih metala,  karbolne kiseline, nekakvih eksperimetalnih lijekova, uzimanje raznih vodica iz rastuće farmaceutske industrije. Također, postojala su i nekakva spekulativna cjepiva koja u većini slučajeva nisu polučila pozitivan rezultat.

Izvor: Iva Milovan Delić


- Među najvažnijim propisima, tu je bio propis o karanteni. Karantene su bile organizirane i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Iako nisu uvijek bile uspješne, bila je to mjera koja je bila uspješnija od drugih. Australija primjerice nije doživjela razorni jesenski val Španjolske gripe, upravo zato što je imala kvalitetan sustav karantene u svojim lukama, navodi Milovan Delić.

Španjolska gripa usmrtila je više od 50 milijuna ljudi. Bila je to bolest nad bolestima, zahvatila je trećinu čovječanstva.

- Stope mortaliteta varirale su između zemalja i kontinenata. Od europskih zemalja, Italija je uz Portugal i Španjolsku bila najviše pogođena ovom bolešću. Pretpostavlja se da je u Italiji tada smrtno stradalo 600 000 ljudi. Za područje današnje Hrvatske još nisu poznati podaci o broju smrtno stradalih od Španjolske gripe.



Hilda je u jednoj pandemiji pobijedila. Drugu nije uspjela. Kao što čovječanstvo početkom 20. stoljeća nije imalo odgovor na virus španjolske gripe, tako se i sada, u 21. stoljeću protiv novog, nepoznatog virusa struka bori na gotovo jednak način - zabranama, preporukama, karantenom.

Iako je Hilda Churchill poštivala mjere samoizolacije i unuk joj je rekao kako se možda neće vidjeti neko vrijeme, ipak je oboljela.

- Napustila nas je dan nakon što smo doznali da je pozitivna na koronavirus, rekao je njezin unuk. Nedostaje mi ​​njezino društvo i priče, njezina dobrota, ljubav koju je dala svojoj obitelji, rekao je Anthony.

Ova fotografija je za njih posebna. Pet generacija njezine obitelji. Ovdje je sa sinom, unukom, praunukom i prapraunukom.


Izvor: Anthony Churchill

- Ova je žena ostavila veliku prazninu u našim životima, i ne može se ispuniti, jer bila je jedna od milijun, rekao je Anthony.