Marić za HTV: Rashod proračuna u iduća tri mjeseca 45 milijardi kuna

Ministri financija Europske unije dogovorili su sinoć na videokonferenciji 540 milijardi eura vrijedan paket mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koju je izazvao koronavirus. Uz 100 milijardi za očuvanje radnih mjesta i 200 milijardi za pomoć pogođenim tvrtkama, teškom mukom postignuta je suglasnost i o kreditnoj liniji vrijednoj 240 milijardi eura, koja će tijekom pandemije biti dostupna svima.

Na tu temu gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Na pitanje na koliko novca od tih 540 milijardi eura može računati Hrvatska Marić je rekao kako je tu uračunat i ESM, europski stabilizacijski mehanizam, na kojeg Hrvatska ne može računati jer je to samo za eurozonu.

- Međutim mi možemo računati na sredstva tzv. SURE koji je instrument pomoći za mjere koje Hrvatska provodi za očuvanje radnih mjesta. To nisu bespovratna sredstva, to su krediti. Mi smo jučer postigli politički dogovor i on još mora proći neke zakonodavne procedure. Mi kao predsjedavajući Vijećem učinit ćemo sve što je u našoj moći, što se tiče zakonodavnog dijela da to ubrzamo, rekao je.

Ima li sukoba sjever-jug Europe?

Marić upitan, s obzirom na to kako su dugo trajali pregovori, radi li se tu o sukobu zemalja sjevera i juga Europske unije oko toga kako bi se trebao raspodijeliti teret krize rekao je da je situacija izazovna.

- Ulazimo u pregovore s idejom da su zajedništvo i solidarnost važno. Ima dosta prijepora, neki izvlače zaključke i odnose između pojedinih zemalja, ali dobro je da se kompromis postigao jer je bilo i teških riječi, rekao je Marić.

Slijede li nove gospodarske mjere?

Dosad su prihvaćena dva Vladina paketa pomoći gospodarstvu u krizi. Na pitanje priprema li se i treći Marić je rekao da se gleda i za sljedeće korake.

- Od prvog dana smo govorili da uvijek gledamo kako se provode postojeće mjere i što možemo unaprijediti ili novo otvoriti. Imamo opću ocjenu da su mjere zadovoljavajuće. Trebamo se fokusirati na punu implementaciju. Imamo preko 95.000 poduzetnika koji su podnijeli zahtjeve, jako je važna tema stavljanje u funkciju mjera moratorija banaka i kreditnih linija, komercijalnih banaka, HAMAG-a i HBOR-a. Izradili smo nove programe za HBOR za subvencioniranje kamatnih stopa. Dobili smo suglasnost za naše programe, kada sve zbrojite kreditni potencijal je 1,8 milijardi eura, rekao je Marić.

O padu poslovanja

Upitan koliko nas kriza do sada stoji ministar financija rekao je da je prosječni pad od 35-40 %.

- Do sada, otkad je krenulo zatvaranje poslovanja, prosječni je pad oko 35% do 40% od djelatnosti do djelatnosti, pojedine uslužne čak 90% pada, a trgovine na malo oko 25%. Prihodna strana u odnosu na isto razdoblje lani za veliki četvrtak, imamo pad od 70%, odgovorio je.

Na pitanje gdje ćemo pronaći novac za ublažavanje posljedica krize i pod kojim uvjetima Marić je rekao da nas svakako očekuje zaduživanje po skupljim uvjetima. Smatra da se moramo u kratkom roku zadužiti na domaćem tržištu.

- Prvo i osnovno domaće tržište - banke, mirovinski fondovi koji upravljaju s preko 110 milijardi kuna. Dio obveznica u suradnji s HNB-om ili će založiti ili će ih HNB izravno otkupljivati, objasnio je.

Koliko će nas kriza uopće koštati

- U ovom trenutku mogu reći za iduća tri mjeseca što smo radili projekcije. Što se tiče rashodovne strane državnog proračuna to je negdje oko 45 milijardi kuna samo da se osigura funkcioniranje države, sustava, i gospodarske mjere koje smo upogonili. Posljedica će biti rast javnog duga. Ako nastavimo ovakvim smjerom onda neće biti veliki skok. Najvažnije je da nije bitno koliko ćemo skočiti dok traje kriza nego što će biti nakon nje, tada će biti još izazovnije. Podsjećam ponukan iskustvima od prije 10 godina .- nije bio problem Hrvatske koliko je pala prve godine, nego je bio problem što je šest godina nastavila padati. Mi si to ne smijemo dopustiti, rekao je Marić.

Svjetska banka jučer je iznijela proljetne prognoze i prema njima u ovoj godini hrvatsko će gospodarstvo pasti za oko 6%. Na pitanje jesu li u Vladi radili prognoze Marić je rekao da rade.

- Deficit proračuna će biti. U Vladi radimo prognoze, ali nema još ključnih elemenata za točan izračun. Uskoro ćemo izaći javno s njima, no sve ovisi koliko će kriza trajati, rekao je Marić.