Ćorić u Otvorenom: Bit će teško, ali izaći ćemo iz ovoga još jači

Nema sumnje, hrvatski BDP drastično će pasti. Svjetska banka prognozirala je pad od 6 posto, MMF-ova procjena od 9 posto još je poraznija. Najveći je to pad među novijim članicama EU-a. Premijer Andrej Plenković svim je ministrima naložio da nađu načina za uštedu u svojim resorima. 

Što to točno znači? Hoće li mjere štednje značiti manje plaće? Ima li istine u sve češćem spominjaju rezova u javnom sektoru? Apelira se na solidarnost, jasnih odgovora nema, ali naznake su tu.

Ministar uprave Ivan Malenica najavljuje skori sastanak sa socijalnim partnerima. Sve opcije su, kaže, na stolu. Sindikalist Krešimir Sever kaže da o najavljenim rezovima do sada nije čuo ništa konkretno. Kad je riječ o rezanju u javnom sektoru, Severov je stav jasan - rezanje u javnom sektoru u ovom trenutku nije primjereno.



Gdje će država uštedjeti novac u vremenu pandemijske krize? Kreće li se u rezanje plaća u javnom sektoru? Zašto neki spominju smanjivanje od 20%? Tko će njime biti obuhvaćen? Hoće li od rezanja plaća biti izuzeti zdravstveni radnici, policija i vojska? Kako će reagirati sindikati?

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala odgovore će pokušati dati gosti: Iva Šušković – predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Tomislav Ćorić – ministar zaštite okoliša i energetike, Dražen Oreščanin – Udruga Glas poduzetnika te Josip Tica – predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kaže da se prije svega ide ka namirenju likvidnosti u sustavu.

- Kao što ste vidjeli naša dva seta mjera bila su usmjerena u tom smjeru - i ova mjera od 4 tisuće kuna, kreditne linije, oslobođenje plaćanja doprinosa  i odgoda plaćanja dijela poreznih nameta. Ono što svakako treba imati na umu jesu napori Ministarstva financija da se likvidnost za sve ove mjere, za isplatu plaća za 550 tisuća korisnika koji su aplicirali, da se namire zaduženjem Republike Hrvatske bilo na domaćem ili stranom financijskom tržištu. Treba imati na umu da takvo financiranje nije beskonačno moguće i u jednom trenutku,, ako do toga dođe, ako ova kriza bude dovoljno dugo trajala mi moramo razmišljati o tome kako naći izvore za financiranje svega toga. U ovome trenutku mi ne razgovaramo o tome,  rekao je Ćorić.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković kaže kako ih članovi zovu, pitaju, traže informacije s obzirom na najave plaća u državnom sektoru.

- Normalno da ih to dodatno plaši i demotivira naročito one koji su na  prvoj liniji i koji sada rade da bi ova država funkcionirala. Mi smo preko medija saznali za najavu smanjenja plaća. Naravno da je Vlada pozvala socijalne partnere u GSV-u, s njima su razgovarali, mi smo od čelnika sindikalnih čelnika dobili informaciju o čemu se razgovarali. Nismo od njih dobili poruku da će se smanjivati plaće a osobito ne koliko će se smanjivati. Smatramo da je Vlada socijalni partner i nismo dužni putem medija pregovarati s Vladom, nego smatramo da je korektno da nas pozovu na  sastanak,  da iznesu prijedloge pa ćemo onda o tome razgovarati na tijelima sindikata i donijeti nekakve odluke i stavove koje ćemo zastupati u Vladi, rekla je.

Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika kaže kako je izjava o smanjenju plaće liječnicima, sestrama, vatrogascima, vojsci, policiji, svim interventnim službama jedan perfidan spin s ciljem da nas sve posvađaju.

- Mi u Glasu poduzetnika uvijek kažemo da su to ljudi na prvoj crti obrane od koronavirusa i oni ne da ne trebaju ostati s istim plaćama nego oni trebaju biti nagrađeni za ono što rade, poručio je dodavši da se sredstva trebaju namaknuti iz preraspodjele sredstava.

Na pitanje voditelja kome bi oni uzeli odgovorio je da postoji dosta službi koje sada ipak ne rade ili rade minimalno.

- To su npr. Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja, Agencija za ugljikovodike, razne druge akcije, suci koji ne održavaju rasprave. Njima ne bih smanjio plaće već bi onima koji rade na pola radnog vremena dao plaću za pola radnog vremena. Za njih također ne bi trebalo biti prekovremenih sati. Kao uštede se mogu iskoristiti i Uskrsnice,  božićnice  regres, to su troškovi koji ne zadiru u radnička prava, rekao je.

Ističe da je hrvatski generalni problem prevelik javni sektor.

- Oko 20 posto našeg BDP-a odlazi na hladni pogon, plaće i materijalne troškove javnog sektora, to je gotovo 50 posto više nego u npr. Njemačkoj.  Mi trebamo iskoristiti ovu krizu da počnemo reforme kojima ćemo naš javni sektor napraviti ekonomičnijim. Ova digitalizacija koja se dogodila je  korak u pravom smjeru, poručio je.

Predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a Josip Tica kaže da se u kontekstu borbe protiv recesije stječe se dojam da se Vlada malo pogubila.

-  Idu dva koraka naprijed, dva koraka nazad. Imali smo par godina kada nam je ekonomija super išla i onda smo propustili napraviti reforme i to je stvorilo toksičnu atmosferu u kojoj se ova promašena tema prima. Zato što znamo da je javni sektor nereformiran, da u njemu ima hrpa problema. I sada jedan pogrešan smjer u kojem zemlja treba ići, na osnovu propuštenih reformi, dobiva potporu u svim slojevima društva. To je možda opravdano u nekim neefikasnim dijelovima javnog sektora. Ali makroekonomski gledajući imate predsjednicu EK-a koja javno kaže da nacionalne ekonomije moraju upumpati u gospodarstvo onoliko novca koliko smatraju da je potrebno. Dakle javno suspendira Maastriška pravila i stavi taj svoj video na Facebook. A mi nakon toga raspravljamo da smanjujemo javnu potrošnju, ističe Tica.

Kaže kako nitko u svijetu, niti jedan ekonomist koji je pročitao prve tri lekcije iz makroekonomije ne može razumjeti ovo što se događa. 

- Ja razumijem zašto se događa jer živim u ovoj zemlji. Ali u trenutku recesije, ako se borimo protiv recesije i da opet ne budemo 6 godina u recesiji, mi moramo početi trošiti. Javni sektor jedini može pronaći sredstva da poveća potrošnju  - to može biti oprost poreza za poduzetnike, naknada štete onima koji ne smiju raditi, to može biti i poticanje potrošnje tako da se poveća socijalna naknada, da tu istu naknadu dobiju umirovljenici koji su ispod dohodovnog cenzusa, da se svim nezaposlenima da naknada za nezaposlenost. Sve to s jednim jedinim razlogom - da ljudi počnu trošiti, da se ekonomija pokrene, da poduzetnici počnu prodavati i da se proračun počne puniti. Mi u ovome trenutku imamo možda jedinstvenu priliku da potičemo potrošnju ali i da pokrenemo velike investicijske projekte koji dugoročno mogu donijeti veliku korist rastu, poručio je.

- Vratimo se malo u realnu ekonomiju. Hrvatska Vlada je kroz niz mjera omogućila povećanje likvidnosti gospodarstva. Ja sam danas odobrio sredstva za poboljšanje vodnokomunalnih infrastruktura aglomeracija Slatina, Križevci i Karlovac - Duga Resa, vrijedna 1 milijardu kuna. U ovom trenutku imamo odobrenih sredstava za izgradnju vodno-komunalne infrastrukture u RH u vrijednosti od 19 milijardi kuna plus PDV koji be se trebali realizirati u idućih nekoliko godina, rekao je ministar Ćorić.

Kaže da sve oblike potrošnje, osobito investicijsku potrošnju treba stimulirati.

- Zato Ministarstvo financija ide u smjeru zaduživanja, zato HNB relaksira svoje mjere monetarne politike i povećava likvidnost.  Ali sve to ima svoje granice, i kada iscrpite sve izvore postavlja se pitanje tko će sve to vratiti. Mnogi smatraju da su naše mjere ispred mjera nekih drugih država, naravno u skladu s mogućnostima RH, poručio je ministar.

- Danas smo privi puta u povijesti dobili zeleno svjetlo Europske središnje banke i mogućnost valutnog swapa, koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura. Ovo je prvi puta da je neka nečlanica eurozone,  osim Danske, dobila tu mogućnost, istaknuo je Ćorić.

Rekao je kako su direktori svih javnih poduzeća dobili naputak od Vlade da nastave sve svoje velike investicije ali i da racionaliziraju svoje ostale troškove poput reprezentacije.

- Kroz povećanje agregatne potrošnje pokušavamo smanjiti pad BDP-a. Ali taj novac nije neograničen, ne postoji tisuću milijardi kona koje se mogu upumpati u ekonomiju. Mi ćemo ići na poticanje domaće potrošnje kroz zaduživanje koje želimo postići po najnižim kamatnim stopama, omogućiti likvidnost gospodarstvu i sačuvati radna mjesta.  Mislim da se u tome svi slažemo, kaže.

Oreščanin kaže da su Vladine  mjere za spas gospodarstva dobre ali kratkoročne i gase požar.

- Mi sada imamo priliku, premijer Plenković ima priliku da pokrene kotač promjena koje bi nas mogle dovesti na mjesto u Europskoj uniji na kojem bismo trebali biti s obzirom na naše potencijale. Promjene su teške i kompleksne ali krenuli smo u dobrom smjeru. Npr. digitalizacija, sve su usluge digitalne, to treba ostati, ustvrdio je.

Usprotivila mu se predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika  koja je rekla da ti nije baš tako i da je ljudski faktor bitan.

Oreščanin je kao dobar primjer da su promjene moguće naveo Bjelovar.

- Oni su napravili tu promjenu i pokazali su da su bolji od drugih i drugi će ih slijediti. To smo isto napravili i mi u Glasu poduzetnika, digli smo glas i pokazali smo da se nešto može. Mi smatramo da je ovo vrijeme ustvari početak Hrvatske 2.0 - onakvog društva u kojem bismo svi mi željeli živjeti, koje će funkcionirati optimalno i u kojem će svi ljudi bilo da rade u privatnom sektoru, bilo da su poduzetnici, bilo da rade u javnom sektoru biti učinkoviti, vrijedni, efikasni i sretni. Da će ovo postati zemlja u kojoj ćemo svi mi željeti živjeti, poručio je.

Šušković je rekla da su sindikati spremni pregovarati o svim stavkama ali da ona sada ne može reći na koja bi smanjenja pristali.

- Mi čekamo konkretne prijedloge vlade na osnovu kojih ćemo ići na naša tijela i po potrebi na izjašnjavanje. Ali ima i drugih stavki u proračunu koje bi se mogle smanjiti. Oko 90 posto prihoda stranaka dolazi iz proračuna. Sindikati se financiraju članarinama pa ne vidim zašto se i stranke ne bi mogle tako financirati. A da ne govorim o naknadama saborskim zastupnicima za odvojeni život, plaćanju najamnina za stanove, režijskih troškova... Mislim da ima drugih stavki proračuna u koje bi se trebalo pogledati, predložila je.

Ministar Ćorić je rekao da su u pitanju zanimljivi prijedlozi i da ako dođe do potrebe rezanja on  smatra da državni dužnosnici trebaju biti na čelu kolone. Kaže kako postoje zakonski elementi da se suspendiraju prava iz Kolektivnih ugovora ali to nije želja Vlade.

Za kraj je poručio kako vjeruje da ćemo iz ove krize izaći jači.

-  Izaći ćemo iz ove  krize jači. Bit će teško ali izaći ćemo iz ovoga još jači.  Kada? Sljedeće godine, rekao je ministar.