Prijedlogom zakona omogućava se privremeni zastoj ovrha prema računima fizičkih osoba dok traju posebne okolnosti i stopiranje zateznih kamata.
Dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojima se predlažu mjere kako bi građani, kojima dio primanja odlazi na ovrhe, lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice zbog epidemije, središnja su točka dnevnog reda o kojoj raspravljaju saborski zastupnici.
Prijedlogom zakona omogućava se privremeni zastoj svih ovrha na novčanim sredstvima po računu fizičkih osoba, čime će se fizičkim osobama omogućiti raspolaganje svim primanjima koja primaju na račune u bankama, kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju. Regulira se stopiranje tijeka zatezne kamate za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
"
Saborski zastupnici pozdravili su Vladin prijedlog da se po modelu tri plus tri mjeseca obustavi provođenje ovrha, pri čemu oporba ističe da taj prijedlog nije potpun, jer ne obuhvaća ovrhe koje provode HZMO-a i poslodavci.
Oporba je zatražila beskamatni moratorij na otplatu kredita i to na godinu dana u raspravi o dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima predloženima kako bi građani, kojima dio primanja odlazi na ovrhe, lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice zbog epidemije koronavirusa.
Davor Bernardić (Klub SDP-a) naglasio je kako SDP traži motatorij na otplatu kredita i kamata na godinu dana ustvrdivši da vladajući štite interese banaka i njihov ekstraprofit u uvjetima koronakrize što je nedopustivo. Upozorio je da banke tjeraju građane u dodatne troškove tako da ih moratorij košta više od pola mjesečne rate. Pozvao je predsjednika Sabora da već u petak stavi na glasanje SDP-ove prijedlog od moratorij na otplatu kredita na godinu dana.
Goran Aleksić (Klub Snaga, nezavisni i Nova politika) smatra kako je predloženi zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima neustavan, jer obuhvaća samo dio građana i to onih koje ovršuje Fina, ali ne i onih koje ovršuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Naglasio je kako očekuje da Ministarstvo pravosuđa izradi izmjene Ovršnog zakona u najkraćem mogućem roku, jer postoje brojne pravne praznine koje, kako je rekao, omogućuju "prekomjerno granatiranje građana".
Aleksić smatra kako je nužno uvesti moratorij na otplatu kredita bez kamata i dodatnih troškova za nelikvidne građane i tvrtke. Optužio je banke da su nepoštenim poslovanjem "opelješile" građane za 20 milijardi kuna i da je red da im taj novac vrate.
Marin Škibola (Nezavisna lista mladih) rekao je kako podržava predloženi zakon koji će pomoći građanima. Ustvrdio je kako su teleoperateri i banke najveći vjerovnici hrvatskih građana, da se njihov profit broji u milijardama kuna i im sustav pogoduje. Potrebna je njihova solidarnost, smatra Škibola i predložio uvođenje "poreza solidarnosti" bankama i teleoperaterima, jer, kako je rekao, oni koji najviše zarađuje trebaju podnijeti najveći teret.
Oporba: U turističkom zemljištu "vlada ozbiljan nered"
Oporbeni zastupnici ocijenili su u četvrtak da u turističkom zemljištu "vlada ozbiljan nered" te pozdravili Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim se namjerava omogućiti jednostavnije upravljanje i raspolaganje turističkim zemljištem i kampovima.
Ministar državne imovine Mario Banožić istaknuo je kao očekuje provedbu zakona na zadovoljstvo sviju, a osobito turističkog sektora te da je namjera da u Hrvatskoj imamo što više kampova najviše kategorije.
U raspravi je Anka Mrak Taritaš (Glas) ustvrdila je da ozbiljan nered u turističkom zemljištu ne koristi nikome - ni državi ni hotelijerima te je najavila podnošenje amandmana na predloženi zakonski prijedlog. Drži kako će biti vrlo zanimljivo vidjeti za godinu-dvije kakvi će biti rezultati primjene zakona. Također je ocijenila kako će pandemija koronavirusa imati velike posljedice na tržište nekretnina.
Tulio Demetlika (IDS, PGS, RI) drži kako je predloženi zakon od izuzetne važnosti za stvaranje nove vrijednosti u turističkom sektoru i povećanja prihoda općinama, gradovima i županijama i po njegovom sudu donosi poboljšanja u odnosu na postojeći zakon.
Goran Marić (HDZ) poručio je kako zdušno podržava taj zakonski prijedlog i smatra ga esencijalnim za budućnost Hrvatske.
Novim se zakonskim prijedlogom turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne daje više u koncesiju već u zakup. S obzirom da se u sklopu postupaka propisanih zakonom ujedno rješavaju imovinskopravni odnosi, odnosno utvrđuju vlasnici građevinskih čestica te uzimajući u obzir koncesiju, zakup omogućava kvalitetnije i fleksibilnije raspolaganje, uz jednako kvalitetne mehanizme zaštite kao i u slučaju koncesijskog modela, navodi se u obrazloženju.
Zakonom se također daje mogućnost trgovačkom društvu da u bilo kojem trenutku zatraži od RH prodaju dijela kampa koji je u njezinom vlasništvu. Dio kampa u vlasništvu RH prodat će se neposredno trgovačkom društvu po procijenjenoj vrijednosti.
Prijedlogom zakona se točno definira obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno i koje je važećim Zakonom određeno kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave tako da je to površina turističkog zemljišta određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja. S time da - zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja - čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela ili turističkog naselja.
Neki sportski treninzi možda već idućeg tjedna
Sportski treninzi, prije svega vrhunskih sportaša i onih koji treniraju na otvorenim prostorima, mogli bi krenuti možda već idućeg tjedna, najavio je u četvrtak državni tajnik Središnjeg ureda za sport Tomislav Družak, predstavljajući Saboru izmjene Zakona o sport koje su podržali i vladajući i oporba.
- Radi se na hodogramu svih aktivnosti koje treba napraviti da bi se otvorila mogućnost slobodnih treninga, prije svega sportaša koji se nalaze na otvorenom prostoru kao što su veslači, atletičari te onih koji mogu obavljati aktivnosti na velikom prostoru gdje se može održati socijalna distanca kao primjerice nogometaši, kazao je Družak.
Naglasio je da su pritom prioritet vrhunski sportaški prve i duge kategorije kojih je u Hrvatskoj između 500 i 600. Dodao je da će Središnji ured za sport zajedno s županijskim stožerima civilne zaštite i sportskim savezima utvrditi lokacije na kojim će se nesmetano moći održavati treninzi te da će to krenuti već idućeg tjedna.
Zastupnici su u raspravi apelirali da se što prije omogući nastavak treniranja, posebice individualnim sportovima gdje nema socijalnih kontakata i rizika od zaraze koronavirusom.
- Nema boljeg načina da se nacija mentalno i fizički obnovi nego kroz rekreaciju i sport, kazao je Goran Beus Richembergh (GLAS).
- Treba što prije omogućiti nastavak treniranja tamo gdje je to moguće, kaže Saša Đujić (SDP), dok Hrvoje Zekanović (HRAST) navodi primjer iz Slovenije i Austrije gdje se otvaraju treninzi tenisa i golfa.
Nedostaci ulaganja u sport
Zastupnici su raspravu o zakonu iskoristili i kako bi ukazali na nedostatke politike ulaganja u sport.
- Kriza povezana s koronavirusom ogolila je sve politike pa tako i politiku prema sportu, ustvrdio je Marko Sladoljev (Most) navodeći kako se trošilo neracionalno i ulagalo u velike infrastrukture dok stotine škola nema sportsku dvoranu.
- Velike sportske dvorane zjape prazne, a djeca u ruralnim dijelovima ne znaju kako izgleda parket ili dvorana, dodao je Miro Bulj (Most) naglasivši važnost ulaganja u djecu, amatere i manje klubove.
Govoreći još o neracionalnom trošenju novca Sladoljev je aktualizirao i milijunska ulaganja u Sportsku televiziju koja godinama gomila gubitke.
- Hrvatski olimpijski odbor je 2015. uplatio više za Sportsku TV nego za najtrofejniji hrvatski sport, atletiku, kazao je.
Zakon o sportu mijenja se kako bi se omogućila prenamjena sredstava za očuvanje radnih mjesta u sportu odnosno osigurale naknade trenerima i sportskim organizacijama i tako ublažile posljedice zabrane provođenja sportskih natjecanja i okupljanja zbog koronavirusa.
Predviđenim mjerama će se za sportske djelatnike koji imaju ugovor o radu moći zatražiti naknada do 3.250 kuna za ožujak te do 4.000 kuna za travanj i svibanj. Izmjenama se osigurava i regularnost natjecanja u ovoj i idućoj sezoni omogućavanjem kraćeg roka od godinu dana za donošenje propozicija i sustava natjecanja.