Što se događa s Imunološkim zavodom?

Europska komisija je na donatorskoj konferenciji prikupila oko 8 milijardi eura koje će dodijeliti institucijama za proizvodnju cjepiva za COVID 19. Hrvatska je nekada proizvodila cjepiva u Imunološkom zavodu, a gdje je danas ova institucija koja je stradala u političkim i gospodarskim pretvorbama? O Imunološkom zavodu govorio je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, ravnatelj Vedran Čardžić.

Čardžić je naglasio kako je Imunološki zavod već nekoliko godina potencijal. Zadnja proizvodnja je bila 2013. godine, ali kako je naglasio, postoji osnova za proizvodnju cjepiva, postoje ljudi koji znaju, oprema koju treba obnoviti.

- Matični sojevi koje imamo, koji su poznati i u svijetu, su najveća vrijednost zavoda, rekao je.

Objasnio je što je cijepljenje pa je rekao kako je to ideja da se u tijelo dovede virus koji ima svoje antigene i izaove reakciju u tijelu. To je aktivna imunizacija, koja će vas kasnije štititi u slučaju kontakta s istim virusom.

- Sve se bazira na matičnim sojevima i tehnologiji koju imamo i koja je provođena od 60-ih godina, naglasio je i dodao kako Imunološki zavod ima 600 do 800 sojeva koji su vlasništvo RH.

Istaknuo je kako je nekada Imunološki zavod držao 20 posto tržišta cjepiva u svijetu, no danas je izgubio dozvolu i udio u tržištu, zato što oprema nije bila obnavljana. Unatoč tome, interes za naša cjepiva još uvijek postoji u svijetu.

- Profitabilnost proizvodnje cjepiva je velika, zato što su velike serije u pitanju, a proizvodnja nije skupa, rekao je Čardžić.

Nekada je Imunološki proizvodio cjepiva za kompletne vlastite potrebe, ali i za potrebe u svijetu, naglasio je i dodao kako propast Imunološkog zavoda nije došla odjednom.

- Sustavno se zanemarivalo i ne može se reći da je samo jedna osoba kriva, ali definitivno mi kao društvo nismo poduzeli sve što smo trebali i Imunološki je pao u zaborav, istaknuo je ravnatelj.

Rekao je kako je vlasništvo Imunološkog zavoda komplicirano. S jedne strane je zavod kao ustanova, čiji je osnivač Ministarstvo zdravstva i koji je proračunski korisnik, a s druge strane je Imunološki zavod d.d. koji trenutno nema ni nadzorni odbor. Ravnatelj je trenutno jedina osoba te on predstavlja i ustanovu i društvo samo zbog toga kako bi se mogle napraviti neke statutarne odluke.

- 2015. godine pokrenut je postupak pretvorbe društva u ustanovu, ali se stalo na pola puta i to je izvor velikih problema, istaknuo je.

Čardžić je naglasio kako Imunološki ima velike i ostvarljive planove.

- Trenutno imamo matičnih sojeva za 600 godina proizvodnje. Ukupni iznos samo morbili rubella oko 200 milijardi dolara kroz tih 600 godina i to su brojke o kojima govorimo, rekao je.

Na pitanje zašto nema pomaka s problemom Imunološkog zavoda s obzirom na ogromni potencijal, Čardžić je rekao kako to nije pitanje za njega, već da o tome može samo nagađati.