Zagrebački summit ne obećava mnogo?

Zagrebački sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana, koji se trebao održati u Zagrebu, zbog pandemije koronavirusa održava se danas virtualno.

- Zagrebački sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana


Čelnici 27 država članica EU iz šest zemalja Zapadnog Balkana danas će putem videokonferencije usvojiti Zagrebačku deklaraciju o Europskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana. Summit se, kako je iz Bruxellesa izvijestila za emisiju "Zajedno za zdravlje" dopisnica HRT-a Jasna Paro, održava u nezavidnim okolnostima, u vrijeme kada smo suočeni s velikom krizom.

- Ne može se reći da su ovo najsretnije okolnosti za Europu, prvenstveno zbog koronavirusa, ali i zbog posljedica koje je ova kriza izazvala među državama članicama. Prvenstveno tu mislim na podjele i na jedno ne jedinstvo; podjele između sjevera i juga Europe koje su se produbile. I dodatno, ovo je emotivno težak trenutak za svaku od država članica - jer ljudi umiru, jer u početku krize nedostajala su najvažnija, temeljna sredstva za medicinsku zaštitu i sva gospodarstva jure prema recesiji. Za gospodarsku krizu koja je na pomolu svi govore da je veća nego što je ikada do sada zabilježeno, kazala je Paro.

Upravo zbog takvih okolnosti, mnogi se slažu da je ovaj Zagrebački summit i više nego potreban. No, iako su nas prijašnja iskustva uvjerila da se ovakvim sastancima mnogo toga može napraviti ka boljitku, sadržaj zagrebačke deklaracije, koji je već procurio u javnost, ne obećava mnogo.

- Možda je problem što ta deklaracija samo obećava, a ima premalo konkretnih stvari. Ona je procurila u javnost, i novinari i svi analitičari su vrlo brzo prokazali da ni na jednoj od šest stranica, ni u jednoj od 20 točaka te deklaracije se nigdje ne spominje ni riječ "proširenje", ni "integracije", ni "zemlje kandidati": sav onaj instrumentarij na koji smo naučili kada je u pitanju proces približavanja Europskoj uniji, rekla je Paro.

Summit približavanja, a ne proširenja

Svi diplomatski izvori govore, dodala je Paro, da ovo nije summit proširenja, već da je to summit približavanja.

- Deklaracija i teme o kojima će oni razgovarati, strukturirane su u tri teme, u tri točke. Jedna je Covid - kriza i posljedice rješavanja krize koju izaziva ta epidemija, druga je europska perspektiva Zapadnog Balkana, gdje EU ističe da je odgovoran partner i da će takav i ostati što se tiče europske perspektive cijele te regije, i treća tema je da lideri Zapadnog Balkana prihvate tu deklaraciju - da se na neki način obvežu da će provoditi reforme i da će primjenjivati i provoditi europske vrijednosti u svoja društva i u svoj ekonomski prostor, kazala je dopisnica Paro.

- Europska unija je i dalje ona koja se pokazuje kao atraktivna za druge zemlje. EU, znamo da ju je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo - to je bio jedan značajan udarac za EU, i na neki način vas "uljuljka", poremeti vaša razmišljanja unutar EU. Ovo proširenje prema bilo kojoj od ovih država daje ipak neki signal da je ta europska ideja i dalje atraktivna nekim drugima; ako nije možda Velikoj Britaniji, nekim drugima jest, kazao je prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu i dodao:

- Deklaracija ne spominje proširenje, i nisam siguran da mu je ona stvarni doprinos. I nisam siguran da će neku konkretnu korist imati članice ove skupine Zapadno Balkanskih država.

- Ono što možemo gledati kao konkretno i dobro, to je da nakon Zagreba i Soluna, koji su bili 2000. i 2003., jako dugo nije bio niti jedan summit o zemljama Zapadnog Balkana - sve do 2018. kada ga organizira Sofija, Bugarska, rekao je Bandov i dodao da je Zagrebački summit bio potpuno drugačije zamišljen.

- Da nemamo ovu pandemiju koju imamo, vrlo vjerojatno bi i potpuno drugačije funkcioniralo. Teme koje su trebale biti na dnevnom redu ovog Zagrebačkog summita su trebale biti puno interesantnije, puno žešće, puno radikalnije u smjeru proširenja i podupiranja te politike proširenja, rekao je Bandov.

Samo simboličke poruke

Ono što je problem Europske Unije, dodao je Bandov, je taj što je u ovom trenutku pandemije koronavirusa ona previše koncentrirana na neke druge teme.

- Ali i inače je previše koncentrirana na teme kao što je bila Euro kriza pa migrantske krize pa pitanje Brexita. Mi smo znači imali konstantno unutrašnje probleme, unutar samog saveza država EU, tako da se nismo mogli koncentrirati dovoljno na pitanje proširenja, kazao je Bandov i dodao:

- Meni se čini da danas mogu biti simboličke poruke, ali i one su strašno bitne ako znamo da smo prije nekoliko mjeseci, još u listopadu prošle godine, imali zastoj - kada smo svi očekivali da će EU dati potporu početku pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, imali smo zastoj, imali smo blokadu gdje je Francuska rekla da ipak još nismo spremni, da još malo razmislimo. Meni se čini da smo u tom momentu kao Europska Unija pokazali ne vjerodostojnost, što u politici i u međunarodnim odnosima sigurno nije korak naprijed.