Hrvatski nautičari dobro pripremljeni za turističku krizu

U Hrvatskoj se nalazi jedna od najvećih čarter flota u svijetu, a čak se 40% svjetske čarter flote nalazi u našoj državi. Nakon otvaranja granica hrvatski nautički turizam je pred novim izazovima, ali valja prije svega pričekati reakcije Vlade i Nacionalnog stožera i resornih Ministarstava.

U Dobro jutro Hrvatska već se govorilo o nedostatku vezova u marinama, a sad tog problema nema ili nam je u drugom planu. Sad nam nedostaju ljudi na brodovima. O ovoj temi u studiju su govorili Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma i Sean Lisjak, predsjednik Udružena marina pri HGK.

- U životu stvari se brzo promjene, u cijelome svijetu, praktično preko noći. 
Jedna od dobrih stvari u cijeloj ovoj priči je što smo kao turistička zemlja, s vrlo jasnom profilacijom, segmentacijom tržišta jako dobro posloženi i što smo ipak na ovu krizu, turističku prije svega, dobro pripremljeni. Naravno, imamo posljedice kao i sve druge zemlje, sve gospodarske ekonomije i sve turističke velesile, ali siguran sam da će ona na kraju ove godine, kad budemo zbrajali minuse,  ipak ćemo biti zadovoljni s jednim dijelom koji smo odradili. Jer da smo prije dva mjeseca razgovarali o tome hoćemo li ne samo otvoriti nautiku, nego već u svibnju praktički otvoriti granice, početi s jednim sustavnim, kontroliranim i planskim turizmom, svi bi bili ugodno iznenađeni. Dakle, kao jedna od  najljepših obala na svijetu imamo jednu od najvećih čarter flota u svijetu, praktički 40% čartera u svijetu nalazi se u Hrvatskoj. Logično je da u nekakvim normalnim okolnostima ima hiper potražnju, nedostaje nam koji vez. Međutim, sad smo u situacija kad vjerojatno nećemo  imati te muke ove godine, ali imamo nekakve druge izazove koje moramo riješiti, kaže Tonči Glavina.

Izazova je puno, a koji je od prvih pred nama pojasnio je Sean Lisjak.

- Prvi izazov s kojim se mi suočavamo je upravo to kako razbiti strah i kako vratiti povjerenje ljudi u sve ono što im nudimo u našoj nautici, u našim marinama. Kao što je rekao kolega Glavina i prethodnici, nautika je zaista jedan od vidova turizma u kojima možete doživjeti i osamu, u kojem se možete izolirati, ne iz razloga korone ili nekakvih infekcija, nego jednostavno izolirati se od vanjskog svijeta i uživati u svim ljepotama u kojima nautika, plovidba i boravak na moru kao takvim pružaju. Izazov je taj da ćemo pričekati reakcije naše Vlade i Nacionalnog stožera i resornih ministarstava koje moram pohvaliti. Napravili su prvi iskorak u tome i da smo prvi otvorili naše granice i pokazali dozu hrabrosti koja je očito posljedica dobrih rezultata koje smo postigli, ako tako možemo reći s pandemijom, epidemijom.

- Sve je to dobro iskomunicirano u ovim našim  tržištima i ovaj vikend, mada je rano za govoriti, zabilježili smo prve dolaske naših stalnih klijenata na plovilima, najprije u ovim istarskim marinama koje su najbliže granici Slovenije i Austrije, ali isto tako u srednjoj Dalmaciji. Podaci se još prikupljaju,  optimisti smo i mislim da će to lagano krenuti.

- Ako epidemija bude išla tim tijekom kako se najavljuje ili barem djelomično pojedinci najavljuju, morat ćemo se pripremiti na nekakve dugoročnije mjere u smislu dati malo više pažnje na fizičke distance, više dezinfekcije ruku nego do sada i samih plovila kao takvih. Ako je potrebno, tako ćemo se i mi organizirati i ponašati, a ja uopće ne sumnjam da će nautika i ove godine polučiti rezultate, daleko od toga da će to biti na tragu onih prijašnjih zlatnih godina.

- Statistički gledajući među turistima koji su nam već došli najviše je Austrijanaca i Nijemaca, svi brodovi plove pod hrvatskom zastavom, međutim velika većina je u stranom vlasništvu. Koliko tu Hrvatska ima financijske dobiti, pojasnio je Tonči Glavina.

- Naša čarter flota sigurno je jedna od najvećih na svijetu. Logično je da i velike tvrtke koje se bave čarterom, koje su stacionirane na vezovima u Hrvatskoj, jedan dio brodova  imaju pod stranim zastavama. Kad kažemo pod stranom zastavom  trebamo pogledati u širom kontekstu. Konkretno, u današnjem vremenu, na zajedničkom Europskom tržištu, smatra li se  Austrijanac strancem, u zakonodavnom smislu čak i ne.  Ali ono što trebamo pogledati gubi li ili ne država, ima li više ili manje dobiti. Koliko je uopće vlasnik tvrtke u Republici Hrvatskoj stranac?  Ono što je bitno -  ta tvrtka radi, čarter flote, brodovi rade, koliko ljudi zapošljavaju, koliko sekundarno pokreću druge dijelove gospodarstva, koliko nove vrijednosti donose, koliko poreza plaćaju, itd. I kad pogledate šire taj kontekst, onda vidite, od toga  itekako imamo koristi, bez obzira je li vlasnik stranac.

- Je li plovilo pod stranom zastavom. U konačnici, sve one obveze koje imaju prema državi , što se tiče obveza i odgovornosti prema moru, lukama, itd., svi plaćaju jednako. Isto tako, svi djelatnici   koji rade i sve što turistička branša pokreće ostaje u Hrvatskoj, ta novo ostvarena vrijednost ostaje u Hrvatskoj  tako da su itekako važni, a mi kao mala otvorena ekonomija i kao turistička velesila logično je i  prirodno da imamo jedan dobar dio tih brodova pod stranim zastavama.





Svi se nadaju početku sezone, protekla dva tjedna govorilo se o trajektnim linijama koje su ponovo uvedene prema Visu i Hvaru, sve više se pune, a ima li turista, pogledajte u reportaži Mirte Šurjak.