Kada i koliko Hrvatskoj iz "koronaomotnice" teške 500 milijardi eura?

Bez zajedništva ,zemlje članice Europske unije pojedinačno se neće moći izvući iz krize uzrokovane pandemijom, poruka je koju su poslali lideri Njemačke i Francuske, Angela Merkel i Emanuel Macron, nakon što su predstavili paket pomoći u visini od 500 milijardi eura.

Specifičnost paketa je da bi ta sredstva bila nepovratna, a išla bi zajedno s dugogodišnjim europskim proračunom koji bi Europska komisija trebala predstaviti sljedećeg tjedna.

- To bi trebalo pokriti tekuće troškove, ne zajmove, nego troškove najteže pogođenih sektora i regija. Uvjereni smo da je ovo, ne samo opravdano nego i nužno, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel.

- Ovo je velik korak naprijed za koji se nadamo da će ga u sljedećih nekoliko dana potvrditi i Europska komisija te naši partneri, smatra francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Sve zemlje Europske unije čeka borba s recesijom koja će biti znatno teža bez novca iz europske blagajne.

Kada će se dogovorene milijarde eura početi slijevati prema zemljama članicama i prema kojem ključu?



Iz Bruxellesa se javila naša dopisnica Jasna Paro.

- Puno je različitih omotnica, puno milijardi. Postoji 500 milijardi eura, radi se o povoljnim kreditima koje bi države trebale vraćati, a oni bi mogli biti dostupni već sljedećeg mjeseca. Tu je i ovih novih 500 milijardi, a što je prijedlog ovog francusko-njemačkog fonda za oporavak, o kojemu se puno govori.

Revolucionarno je to što je to prijedlog da bi Europska komisija, koja ima visoki rejting, to posudila, a onda kao bespovratna sredstva to dodijeljivala državama članicama.

Najviše novca najpogođenijima?

One zemlje koje su najviše stradale ujedno bi i dobile najviše, poput primjerice Španjolske, Italije ili Hrvatske. U priču su uključeni i sektori poput turizma. Radi se o zajedničkom, a ne individualnom dugu zemalja članica, a koji bi se vraćaod 2027. 

- Ovo je prvi puta da smo čuli jedan veliki, konkretan prijedlog plana za oporavak, a koji ima tu komponentu solidarne podjele tereta recesije, dodaje Paro. 

Kada bi novac mogao stići, ovisi o dogovoru država članica.

- Ako se to postigne na sljedećem summitu u lipnju, taj bi novac bio dostupan od jeseni, zaključuje.

U Temi dana o novoj omotnici i predsjedanju Hrvatske

Kako će se Europska unija nositi s recesijom i na koliku pomoć iz Bruxellesa može računati Hrvatska, govorilo se i u Temi dana.

Gostovali su SDP-ov zastupnik Joško Klisović te HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, Karlo Ressler.

Na početku pitanje za Karla Resslera, kako se Hrvatska kao predsjedateljica Europske unije snašla u situaciju pandemije koronavirusa.

- Nema nikakve dileme da je ovo zaista najveća kriza od samog osnivanja Europske unije. To je itekako utjecalo na kontekst u kojem se naše predsjedanje odvijalo. Ipak, rekao bih da je naše predsjedanje bilo itekako uspješno, takvi su i prvi komentari koje dobivamo iz Europskog parlamenta. Vjerujem da sve što smo zacrtali kao naše prioritete, a u promijenjenim okolnostima, da smo ostvarili u gotovo potpunom dijelu.

Slijedi predsjedanje Njemačke.

- Od Njemačke očekujem ozbiljno saniranje posljedica ove krize, novu viziju razvoja Europske unije. Gospodarski, a onda i socijalni i politički razvoj. Oni prioriteti koje je postavila Hrvatska, očekujem da Njemačka počne na njima raditi. Mislim da Vlada nije dovoljno dobro radila. Ako usporedimo ambicije i rezultate, mislim da se radi o jednom podbačaju. Može li se itko sjetiti ijedne inicijative hrvatskog predsjedništva koji je prošao. Niti jedna reforma nije provedena u ovoj zemlji, ističe Joško Klisović.

"Prilika za krucijalne reforme u EU"

Najnovija inicijativa EU-a za oporavak jest upravo ova francusko-njemačka, spominje se osnivanje Europskog fonda za solidarnost i rad, a koji bi imao na raspolaganju 500 milijardi eura za države članice.

- Ovo je ozbiljna gospodarska kriza. Europska komisija predviđa da će europskog gospodarstvo u 2020. pasti za oko 7,5%. Ova kriza je asimetrična. U smislu da će posljedice biti različite za pojedine države članice, a nažalost bit će teže za pojedine sektore poput turizma. Postoji velika opasnost da nakon prošle velike financijske krize posebno pogođeni još jednom budu mladi, ističe Ressler.

Klisović vjeruje da će nit vodilja kod kreiranja Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a biti saniranje posljedica ove COVID epidemije i u cijeloj EU.

- Ovo je ujedno i prilika za krucijalne reforme u Europskoj uniji, tu je pitanje digitalizacije, zelenoga društva, kako bi jedrili prema modernom društvu koje će se znati hrvati s modernim izazovima, dodaje.

Malo i o parlamentarnim izborima

Na kraju Teme dana, gosti su se dotakli i predstojećih parlamentarnih izbora. Ressler kaže da je Andrej Plenković dokazao da je puno bolji izbor od Davora Bernardića, a Klisović je replicirao da "ovo nije diktatura" gdje jedan čovjek odlučuje, dodajući da će njihov koalicijski potencijal nakon izbora biti puno veći, a sukladno rezultati koji će postići.

Ressler vjeruje da će HDZ odnijeti izbornu pobjedu te da će moći formirati novu vladu koja može građanima ponuditi promjene koje su nam nužne.