Kad jaganjci ne utihnu

Kolika će biti šteta u gospodarstvu nakon koronavirusa vidjet ćemo narednih mjeseci. No lički stočari i poljoprivrednici, koji su se naslanjali na turizam, posljedice i danas osjećaju, na rubu su očaja.

Potražnja za ličkom janjetinom u velikom je padu, isto je i sa sirevima i gotovo svim proizvodima koje su Ličani plasirali na svojim gospodarstvima, Plitvicama ili na Pagu. Utihnule su turističke meke, ovih dana. Ipak, turisti se vraćaju, no vrijeme je prošlo, puno je stoke neprodano. Najviše janjaca. U Lici ih je, kaže naš reporter Hrvoje Matejčić, čak 60 tisuća.

- Od prilike smo odlučili dio ćemo ovih ženki ostaviti za remont stada, dio ćemo prodati koliko uspijemo. Eto kako bude, kako bude drugima bit će i nama, kaže stočer Željko Naglić, Bjelopolje.

Željkovo stado koje pase nedaleko Korenice broji 240 ovaca i isto toliko janjaca. U prodaju će ovi janjci za tjedan, dva no interes za njih, kaže nam, vrlo je slab. Lokalni restorani najčešći su kupci ličke gastro delikatese i to od domaćih uzgajivača. No, oni su tek nedavno otvorili svoja vrata  i raznim marketinškim trikovima privlače mahom domaće goste

- Ma ništa, slabo, možda nešto bude, otvorili jesmo ali ne znam što će se dogoditi. S kartom ko nam god dođe dajemo 10 posto jeftinije, popusta na kompletan račun, ističe Rudo Šapina, vlasnik restorana Šapina, Korenica.

Virus je desetkovao turističku predsezonu u Lici, pa je potražnja za janjetinom, kao i za gotovo svim domaćim ličkim proizvodima, drastično pala. Lički mesari u svojim klaonicama bilježe osjetan pad klanja, a sirari se snalaze prodajom na online tržištu.

- I mi smo došli u situaciju da nam se smanjio taj posao otprilike 60 posto, tako da smo došli u situaciju da isto muku mučimo, imamo dosta zaposlenih ljudi, kaže Robert Čačić, vlasnik mesnice i klaonice Cesarica.

- Mi smo pokrenulil i Facebook prodaju, radimo na web prodaji jer su novi momenti opće funkcioniranja tržišta. I čim prije se prilagodimo tome i ponudimo krajnjem kupcu jeftiniji proizvod da izbjegnemo trgovačke lance i marže, znači direktna prodaja, jedino je to budućnost za plasman na tržištu, poručuje Vlado Tomaić, predsjednik Udruge hrvatskih malih mljekara.

Zbog korone - Vlada Republike Hrvatske će s devet milijuna kuna iz državnog proračuna  pomoći proizvođače tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje te subjekte koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara.

- Lika vam ima oko 60.000 ovaca, godišnje se ojanji oko 100.000 od toga se odgoji za tržište između 60 i 70 tisuća janjaca kroz cijelu godinu. Špica same ponude vam je šesti i sedmi mjesec, to vam je sada za mjesec dana i biti će na tržištu sigurno 40-tak tisuća janjaca. Gdje će oni završiti vjerojatno opet na Dalmatinskom tržištu samo mjesec, dva, tri kasnije, rekao je Tomislav Rukavina, predsjednik Udruge uzgajivača ovaca Lika.

No sada dolazimo do starog i najvećeg problema koji muči legalne uzgajivače i klaonice. Crno tržište klanja na domaćinstvu, i to janjetine i odojaka, godišnje navodno opere do milijardu kuna.

- Prošle godine preko klaonica legalno je zaklano 121.000 janjaca, a u isto vrijeme imate podatak i broj o uvozu janjetine u Hrvatsku. 100.116 tisuća. Ajmo računat da su svi ti janjci zaklani iz uvoza ispada da su samo pet tisuća janjaca zakolje hrvatskih. Hrvatska ima oko šesto tisuća ovaca to vam je milijun janjaca godišnje di ti janjci završe. Jel to pojedu sve uzgajivači preko vlastitih potreba? Gdje završe ti nus proizvodi klanja, gdje završe runa, gdje završe drobovi? jesu to opasna pitanja za Hrvatsku? Pa kako nisu opasna zaštita okoliša krško područje bacaju se u svakakve rupe škrape završava u pitkoj vodi i zašto to nikog ne zanima? I to traje 25 godina, ističe Rukavina. 

Covid 19 izbacio je na površinu dubinske ali i površinske probleme. Mnogi vjeruju kako je cijena janjaca u ovakvoj situaciji nerealno visoka.

- Pričaju mi ovi dečki što drže ovce i to da je jako loše, turizam nema ništa, nema prodaje, a sad vidit ćemo, a cijene drže svoju, nije da je nešto palo dole, kaže Grga Vrban iz Gospića.

- Niko nije ukalkulirao poticaje koje dobiva od države po površini po grlu ja vjerujem da je po grlu još nekih 30 do 40 eura raznih poticaja ali je cijena uvijek ostala ista pogotovo na ovom području mislim da se ljudi moraju prilagodit, spustit cijenu, poručuje Vlado Tomaić, upravitelj zadruge Lika Coop.
- Ovo što nudimo nudimo po šesto kuna plus pdv, ako bi išlo na veći broj onda bi ta cijena bila nešto niža, ali ne puno, jer nama su inputi u proizvodnji dosta veliki, kaže Željko Naglić, stočar, Bjelopolje
U nacionalnom parku Plitvička jezera pojede se nešto više od 900 janjaca. Nabavljaju se javnim natječajem, no uvjet je da je janje iz Like. Zbog veće cijene janje ličke pramenke, ovce zaštićene europskom markicom izvornosti, nije dobilo priliku nabosti se na plitvički ražanj, već je to dobila janjad ostalih ovaca uzgojenih na ličkom području.

Pojavila se navodno cijena koja je pala u međuvremenu postala je ista kao cijena obične janjetine ja više ne mogu motivirati svoje uzgajivače sa tom cijenom da ulaze u to da daju svoj trud i dodatne troškove a niko neće to valorizirati sa cijenom jel, smatram da smo tu malo dočli do raskoraka koji je vrlo jednostavno opet ispraviti i kanalizirati u pravom smjeru, samo treba dobra volja, rekao  je Rukavina.

- U zadnje tri četiri godine natječaj je transparentan i mislim da to vrijeme isključivo ide tu domaća janjetina. E sad je to mali prijekor između ovih registriranih udruga Pramenka ljudi koji baš drže Ličku pramenku i ovi drugi ljudi koji drže ovcu koja baš nije Pramenka. Međutim isključivo sa ovih područja koliko ja znam koliko sam u tom poslu se uzima ta stoka, kaže Čačić.

Plitvice, svjesni su svi, neće rješiti višak stoke u Lici. Možda to učine dalmatinski prekupci i nakupci kojima je Lika sekundarno tržište kad iscrpe svoje dalmatinsko. No na tržištu će ove godine kod mnogih građana nedostajati novaca, posebice za janjetinu, a eure koje očekujemo od turista, zapravo tek maštamo. Stoga se svi boje trenutka kada ćemo se probuditi iz gospodarskog korona sna koji će na jesen pokazati pravo financijsko stanje kako ličkog tako i hrvatskog stočarstva.