Prvo pljesak, a onda manje plaće

Je li moguće da su zdravstvenim djelatnicima u travnju primanja niža i do 9 tisuća kuna? Naime dok su riskirali živote u borbi protiv koronavirusa pljeskali su im i hvalili ih, a sada - manje plaće.  U HUBOL-u su razočarani ovakvim razvojem događaja.

Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, koja se u emisiju Studio 4 (HRT4) uključila putem Skypea, kaže da je ministar Beroš 2. travnja uputio jasan naputak svim ravnateljima i zdravstvenim radnicima na koji način treba evidentirati i plaćati rad zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije.

- Budući da neke stavke nisu dovoljno precizno objašnjene, došli smo u situaciju da svaki ravnatelj to tumači na svoj način, gotovo polovina ravnatelja zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, ističe.

Objašnjava da su zdravstveni radnici bili podijeljeni u dva tima - tim A i tim B.

- Jedan dio liječnika je radio 14 dana, obavljao sve poslove koji su bili nužni i hitni. Drugi tim je za to vrijeme bio na tzv. covid danima, spremni da "ulete" ako je to potrebno, ako  se netko od liječnika zarazi. Za vrijeme dok je prvi tim radio dva tjedna, ostvarili su više od polovine mjesečne satnice. Kada su tome dodali tzv. covid sate, prešlo se preko mjesečne satnice. Stoga su neki ravnatelji, da bi to sveli na mjesečnu satnicu, počeli ne upisivati sve sate tzv. covid satnice ili su slali kolege na prisilne godišnje odmore, što ne bi bio problem da prije toga u bolnicama nije postojao plan za korištenje godišnjih odmora. Naime radnika se ne može uputiti na GO bez prethodno izdanog rješenja koje ne mora biti pismeno. Neki ravnatelji su to tumačili da je dovoljno poslati raspored za idući mjesec i da liječnici koji nisu na njemu - zaključe da su na GO. No ta se rješenja moraju uputiti radniku najmanje 15 dana ranije, ali to se nije dogodilo, kaže Čulinović-Čaić.

Predsjednica HUBOL-a dr. Ivana Šmit kaže da su prema onome što im javljaju kolege s terena istinite tvrdnje da su nekim liječnicima plaće smanjenje i do 9 tisuća kuna.

- Postojeći zakoni ne definiraju dovoljno dobro materijalna niti radna prava liječnika. Mi smo godinama inzistirali na strukovnom ugovoru koji bi definirao ovakve situacije, ističe dodavši da se tek treba vidjeti hoće li rješenje tražiti sudskim putem, rekla je Šmit.

- Od određenih ravnatelja smo dobili usmena obećanja da će te uskrate koje su maknute iz obračuna plaća biti nadoknađene u idućim danima. Vidjet ćemo hoće li se to dogoditi. U svakom slučaju, ako to ne riješimo na ijedan drugi  način, jasno je da je jedino rješenje putem suda, poručila je.

I Čulinović-Čaić i Šmit ističu da je oko četvrtina liječnika koji su bili na prvoj crti obrane od koronavirusa stariji od 60 godina ili imaju neke kronične bolesti zbog kojih su defacto trebali ostati kod kuće, ali su ipak radili.

Renata Čulinović-Čaić kaže i da, kada bi stopu obolijevanja kod liječnika primijenili na opću populaciju, onda bi danas u Hrvatskoj imali više od 25 tisuća oboljelih.

- Nemamo ih zahvaljujući požrtvovnosti, radu i savjesnosti zdravstvenih djelatnika, ustvrdila je dodavši da su zbog toga ušteđena znatna sredstva za liječenje teško oboljelih pacijenata.