Žustra rasprava u Otvorenom o europskom novcu

750 milijardi eura vrijedan je Fond za oporavak Europske unije od posljedica krize izazvane koronavirusom. Deset milijardi eura rezervirano je za Hrvatsku.



Vanjskopolitički analitičar Kristijan Kotarski u večerašnjem Otvorenom rekao je da očekuje žestoku bitku jer ima puno nepoznanica - koliki će biti omjer bespovratnih sredstava i zajmova, a ključno pitanje je i koji će biti uvjeti.

- Za Italiju se predviđa 80 mlrd eura, a znamo da ona godinama ima problema sa strukturom gospodarstva, niskim rastom, korupcijom i klijentelizmom. I teško da će njemački i nizozemski porezni obveznici bez određenih klauzula dati taj novac. Ispregovarat će se uvjeti i moramo vidjeti koji su to uvjeti, rekao je.

Istaknuo je da će bremenita biti i distribucijska kvota, kako će se taj novac podijeliti među državama.

- Dodatno, postoje višestruke veto točke koje morate zadovoljiti. Mora proći EU vijeće, EU parlament, a za dio koji se tiče garancije mora se imati dopuštenje 27 nacionalnih parlamenta.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić rekao je kako tu ne bi trebalo biti problema.

- Kada smo donosili mjere za gospodarstvo stali smo iza hrvatskog gospodarstva, 550.000 ljudi koristilo je mjere, 9.6 posto BDP-a stavili samo iza gospodarstva znajući da dolazi ovako izdašan program oporavka. U to smo bili uključeni i sad se vidi uspjeh hrvatskog predsjedanja.

SDP-ovac Joško Klisović rekao je kako je ovo dobra vijest za Hrvatsku i da novac treba upotrijebiti za reforme koje slijede.

- Mislim da hrvatski građani ne smiju dati HDZ-u da upravlja tim novcem, jer je to stranka koja ima korupcijsku aferu na sudu. To je stranka gdje je 15 ministara otišao zbog sumnje u korupciju. Hrvatska ne smije pretočiti novac u džepove političara već onima kojim treba, a to su gospodarstvenici, rekao je

Uslijedila je žustra prepirka ministra Pavića i Klisovića.

Klisović je rekao da je "pričam ti priču" poruka da je osvojeni iznos uspjeh hrvatskog predsjedništva, na što je ministar Pavić rekao da je to veliki uspjeh hrvatskog predsjedanja i da je SDP-ova vlada izgubila milijardu eura u prethodnim pregovorima.

- Ništa naša vlada nije izgubila, to su spinovi HDZ-a. Ako ovi novci budu predmet korupcije ili kroni kapitalizma, što je vaš zastupnik Stier rekao da najviše opterećuje HDZ, mi smo gotovi kao država i društvo, rekao je Klisović.

- Vaša vlada 2013. gubi milijardu eura, a hrvatska vlada pod Andrejem Plenkovićem dobiva 20 milijardi, rekao je Pavić, te pozvao Klisovića da se razgovaraju stručno.

- Europski fondovi podložni su pet revizija. Samo pojedini projekti imaju povrata zbog pojedinih pogrešaka. Godine 2013. ste mogli izlobirati, postoji u regulativi gdje piše vrlo jasno da države koje su 2008. imale pad BDP-a veći od -1 posto, a ušle su u Europsku uniju prije 2013., dobivaju dodatnih 10 posto. Milijardu eura ste izgubili, niste se ni borili za njih, a mi smo se izborili za 20 milijardi, rekao je Pavić. 

Kotarski je rekao da je Hrvatska na samom začelju što se tiče ispunjavanja preporuka Europske komisije. 

- Pedeset posto nismo ispunili ili smo vrlo malo ispunili, a to je vrijeme i vlade Zorana Milanovića i premijera Plenkovića. Isplaćeni novci su važniji nego ugovoreni, rekao je, te dodao da moramo provoditi više reformi koje sugerira Europska komisija zbog dobrobiti nas i naše djece. 

Ministar Pavić istaknuo je da će se za Fond oporavka napraviti individualiziran pristup za svaku zemlju, te da će se povezati reforme sa samim isplatama. Istaknuo je i da se Hrvatska tu značajno poboljšala od 2016. godine.

Klisović je rekao da se taj novac neće moći trošiti kako tko hoće i da je EK rekla da će ići za najugroženiji sektor, a to je u Hrvatskoj turizam i da sve mora biti u kontekstu održivog razvoja, politike koja stimulira održivi razvoj iza kojeg stoji Europska komisija.

- Važno je da taj novac bude za strukturalne reforme i mi u SDP-u ćemo se za to založiti, rekao je te dodao da ništa nije besplatno.

Tihomir Vinković, dopisnik HRT-a rekao je da će se novac vračati preko proračuna, te da bi se na nekoliko strana trebali povećati izravni prihodi Europskoj uniji uvođenjem dodatnih poreza, koji ne bi toliko opteretili države nego bi to bili porezi na uvoz određenih proizvoda, na nereciklirajuću plastiku... a postojao je i prijedlog korporativne takse na razini EU-a.

Klisović je rekao da je ova zajednička garancija za zajednički dug prvi korak prema fiskalnoj uniji u Europskoj uniji, s čime se nije složio Kotarski

- Ovaj fond solidarnosti ne podrazumijeva jamčenje za stare dugove koje Italija nagomilala u zadnjih 50-60 godina. Ovo je izvanredna mjera kako bi se sačuvala kohezija unutar EU-a jer ova kriza će daleko više devastirati Mediteran i ako se Mediteran neće oporaviti stvorit će se podjela, a niti jedna integracija ne može izdržati dugoročnu podjelu na građane prvog i drugog reda odnosno države prvog i drugog reda. Mislim da je ovo dobar kompromis i vjerujem da ako se iskomunicira kao jednokratna pomoć, mislim da će se fond solidarnosti usvojiti, ali ne vjerujem da će automatski povući na sebe fiskalnu uniju jer to je izuzetno vruća tema, rekao je Kotarski. 

Dodao je da je EU novac bitan, ali da on nije čarobni štapić koji će riješiti naše strukturne probleme.

- Moramo biti puno ambiciozniji u reformama jer Hrvatska je danas, kada gledamo njezinu razvijenost, u odnosu na prosjek EU27, na istom mjestu gdje je bila 2008. godine uoči globalne financijske krize. Potratili smo jedno desetljeće, a nismo se pomaknuli naprijed, zaključio je.