(Ne)rad trgovina nedjeljom - dva suprotna stajališta

U javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovinama po kojima će u godini dana 14 nedjelja biti radno, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti, najavio je ministar Darko Horvat.

Iz udruge poreznih obveznika Lipa brzo su zaključili da će Hrvatska, ako dođe do toga, izgubiti 10 000 radnih mjesta. Je li to baš tako u Studiju 4 govorili  su Zlatica Štulić,  predsjednica Sindikata trgovine i Davor Huić iz udruge poreznih obveznika Lipa. 

Huić je pojasnio kako su došli do brojke 10.000 izgubljenih radnih mjesta u Hrvatskoj u slučaju da se nastavi s neradnim nedjeljama:

- Procjena je ljudi koji upravljaju trgovinama, a na koje se odnosi ovaj prijedlog zakona, da imamo oko 90.000 ljudi zaposlenih u trgovinama. Jedan dan u tjednu je 15% svih radnih dana, za toliko će se smanjiti broj radnog vremena. U istoj mjeri smanjit će se potreba za radnicima i tako dobijete 15% od 90 000, između 10 i 15 tisuća ljudi. To govore ljudi koji upravljaju trgovinama. Ako oni ne znaju, tko zna? - pita.



U dva hrvatska trgovačka lanca kažu da neće otpuštati radnike, za sada imaju stabilnu financijsku situaciju i njima se promet preljeva na druge dane u tjednu.

Huić ističe da će ovom mjerom  najviše biti pogođeni trgovci koji rade u šoping centrima jer veliki centri gotovo 40% svog prometa ostvaruju subotom i nedjeljom. Dio prometa će se, kaže, prebaciti na drugi dane, a dio će biti izgubljen.

Navike hrvatskih građana su da 97% njih kupuje nedjeljom. Za primjer daje Poljsku kojoj je uvođenjem neradne nedjelje BDP pao za 1%. Smatra da će "ulaskom u novu krizu Hrvatska izgubiti 150.000 radnih mjesta, a time će biti u gubitku 20 do 30 milijardi kuna". 

A kakav je stav sindikata trgovine koji se godinama zalaže za neradne nedjelje i boje li se da bi Hrvatska, ako ovako nastavi, mogla izgubiti između 10  i 15 tisuća radnih mjesta u trgovini, govorila je Zlatica Štulić:

- Sindikat  trgovine već se tri godine zalaže za reguliranje rada trgovina nedjeljom i to po uzoru na Europske zemlje koje imaju dobro organiziranu trgovinu i kod kojih je radno vrijeme točno predviđeno od ponedjeljka do petka, kako se radi subotom, a nedjeljom se ne radi. Austriju uzimamo za primjer. Želimo dobru regulaciju, a o viškovima je neki dan govorio čelnik Udruge hrvatskih poslodavaca, čovjek koji je rekao da su trgovine prije ove krize radile s velikim deficitom u broju radnika. Veliki broj rada su odradili studenti, umirovljenici. On ne očekuje otpuštanja što se tiče neradne nedjelje. Ovdje posebno ističemo da našu inicijativu neradne nedjelje podržavaju poslodavci, oni ljudi koji rade nedjeljom, čiji radnici rade nedjeljom. Veći dio trgovačkih lanaca napravili su određene procjene, to su sve trgovine koje kažu da žele neradne nedjelje, odnosno da budu svi u istoj poziciji, da smiju raditi određeni broj nedjelja u godini. U periodu velike rasprave dobili smo podršku Udruge malih trgovaca iz Splitsko-dalmatinske županije, dobivamo podršku i obrtničkih udruga. Dakle, ovo su iskustva koja se temelje na iskustvima naših poslodavaca, suradnji i razgovorima s njima. To nije nešto što smo mi izmislili, nešto što  Europa ne poznaje. Želimo regulaciju, mogućnost da poslodavac odluči koje će nedjelje raditi, hoće li to biti sezona ili će to biti pred Božić,  to je njihova stvar. Svi oni samo žele biti u istom položaju, a radnici u trgovini žele nedjelju kao slobodni dan, kazala je.

Huić smatra da bi sindikati trebali  štititi interese radnika, a da s ovime zagovaraju mjeru koja će štetiti ljudima. Najugroženije će, kazao je, biti zaposlene žene iznad 50 godina, za koje se postavlja pitanje kako će se kasnije, u vrijeme krize i rasta nezaposlenosti, ponovno zaposliti.

Smatra da sindikati zastupaju mjere koje će dovesti do otpuštanja radnika, "a to nije u skladu s misijom sindikata koji treba zaštititi ljude i njihova radna mjesta".

Potpuno mu je neshvatljivo da se nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, kada je cijela ekonomija stala na neko vrijeme i kada bi sve ekonomske tokove trebalo što brže vratiti u normalu, zahtjevom za neradnom  nedjeljom u trgovini ograničava rad i usporava ekonomski rast.

Smatra da bi se Hrvatska trebala vratiti na liberalni model "jer 80% zemalja u Europskoj uniji nema reguliran rad nedjeljom tj. trgovine koji žele raditi nedjeljom".



Iz Sindikata trgovine ističu:

- U vrijeme krize, kada trgovine nisu radile, 1877 radnika je zaposleno u djelatnosti trgovine. Nedjelju treba gledati kao jedan opće društveni problem, želju radnika da trgovine ne rade nedjeljom. Naš je cilj da zastupamo interese radnika, podržavaju nas poslodavci koji vode računa o svom poslu, dakle oni su ti koji brinu kako će njihove tvrtke raditi, tu ideju podržavaju. Oni koji ne podržavaju su vrlo glasni i to je njihovo pravo. Mi želimo da se zakonom o izmjenama i dopunama u trgovini pitanje radnog vremena riješi, da bude uređeno. U Hrvatskoj doista nije potrebno raditi od 0 do 24 h svih 365 dana u godini. Ljudi novca imaju koliko imaju, samo je privid da će taj rad nedjeljom povećati gospodarsku aktivnost. Ljudi će svoje novce potrošiti u vremenu u kojem su trgovine otvorene, istraživanja to pokazuju. Želimo urediti radno vrijeme, radnici žele znati da mogu upravljati svojim životima, da mogu pomiriti poslovno i privatno, jer npr. nemate vrtića koji radi nedjeljom, škole ne rade, ne rade druge institucije, društvo nije prilagođeno takvom radu i mi želimo da trgovci ne budu građani drugog reda. Oni tako kažu, to od nas očekuju, podržali smo ih u toj borbi, imamo Savez za neradnu nedjelju u Hrvatskoj u kojoj su uključene sve sindikalne središnjice, crkvene organizacije, gradovi i mnoge druge civilne udruge, udruženi smo u Europski savez za neradnu nedjelju i to je naš cilj. Za to se borimo i želimo jedinstvenu regulaciju za neradne nedjelje. Naravno uz iznimke da određeni broj nedjelja u godini sam poslodavac bira kada će raditi.

Jednim dijelom ovo je svjetonazorsko pitanje dok je ekonomska strana u negativi,  a što je s radnicima u drugim djelatnostima koji rade nedjeljom  - pita Huić i dodaje:

- U Hrvatskoj velika većina ljudi misli da, kada pričamo o pravu jednog slobodnog dana, ljudi u trgovini rade sedam dana u tjednu. To nije točno,  smjene rade kao i u svim drugim djelatnostima, samo koji put rade i nedjeljom.

Štulić je na ovo odgovorila poručivši da nema smisla miješati "kruške i jabuke", zato što trgovina nema tu važnost za građane kao što to imaju neke druge djelatnosti. Još je dodala:

- Trgovina nije toliko posebna, ali je djelatnost koja ne treba raditi nedjeljom i jednostavno želimo uređenje kao što imaju europske zemlje. To je naš zahtjev, jednostavno želimo urediti radno vrijeme, kako se ne bi  moralo raditi od 0 do 24. Otkad su počele ove rasprave nas su zvali poslodavci koji rade u trgovačkim centrima, jer su trgovački centri vrlo jasno rekli da žele raditi nedjeljom. Poslodavci su rekli  da ne žele raditi nedjeljom jer je njihov promet 2 do 3% nedjeljom u odnosu na tjedni promet, ali oni ne mogu birati žele li raditi nedjeljom. Jednostavno moraju raditi nedjeljom jer tako radi trgovački centar. Tu su radnici slabija strana u ugovoru i oni ne mogu birati hoće li ili neće raditi, pojašnjava.

U usporedbi s nekim europskim zemljama poput Njemačke i Austrije Huić je komentirao:

- Za Hrvatsku koja je ovisna o trgovini jer je turistička zemlja, to je veliki negativni efekt na ukupnu ekonomsku aktivnost. Panel ekonomista koji se zove Barometar konkurentnosti izračunao je da bi nas mjera zabrane rada nedjeljom gurnula na ljestvici konkurentnosti za jedno mjesto niže, a to si ne možemo dozvoliti u ovoj situaciji kada govorimo o krizi u kojoj će masa ljudi ostati bez radnog mjesta, proračun će se sporije puniti , a mi idemo ograničavati rad.

Štulić je za kraj podsjetila na inicijativu HGK Splitsko-dalmatinske županije koja je donijela odluku sa željom da se rad nedjeljom regulira s tim da svi poslodavci budu u istoj poziciji i sami odaberu koju nedjelju će raditi.

Pogledajte razgovor: