Deša: Umjesto plastike nude nam štetniju alternativu

Jednokratno se zabranjuje korištenje plastikeod 2021 godine. U pitanju je direktiva EU-a. Hrvatska će tu zabranu uvoditi postupno. Industrija se istodobno snažno protivi takvoj odluci.

Bivši član Društva za plastiku Romeo Deša smatra da je cijela ta situacija oko plastike otišla u krivom smjeru.

- Današnji način života ne  možemo zamisliti bez plastike. Problem kojim  se nama nameće nije sama plastika već naše ponašanje s plastikom, Što je u pozadini svih ovih odluka, direktive EU-a koju mi, moram to reći, vrlo nekritički primjenjujemo. Mi moramo razmišljati o našoj privredi i našim poduzetnicima koji proizvode plastiku u grani koja je visoko profitabilna i orijentirana na izvoz, poručio je Deša gostujući u Studiju 4.

- Zakon o otpadu uvodi sve te direktive o zabrani plastičnih čaša, tanjura, pribora, slamki. Usmjerava nam se na alternativu koja je dokazano ekološki više štetna od plastike - papirnate vrećice, papirnate čaše, čak sam čuo da se negdje proizvode čelične slamke. Pa je l' vi znate koliko se energije troši za proizvodnju čelične slamke, pita se Deša.

Stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončić kaže da je on kao osoba koja se time bavi pokušao razumjeti gdje je ekološka komponenta u zabrani korištenja plastičnih štapića za uši i držača za balone ali nije uspio.

- Ako stvarno želimo zaštiti okoliš onda odmah moramo zabraniti korištenje automobila jer 40 posto mikroplastike dolazi od trošenja automobilskih guma, 20-30 posto dolazi od pranja odjeće od sintetike a zatim idu filteri od cigareta. Plastika dolazi dosta iza toga kada govorimo o mikroplastici. Nedavno je pronađena jedna plastična čaša od jogurta iz bivšeg sistema koja nije bila niti najmanje nagrižena, dakle, od toga nije mogla nastati nikakva mikroplastika, barem ne ovakvom brzo, poručuje Simončić.

Obojica su se složila da potpuna zabrana plastičnih vrećica koja bi se, po najavama, trebala naći u novom Zakonu o otpadu, nije dobra i nije ono što EU traži. Deša kaže da se u direktivi EU-a spominje odgovorno ponašanje proizvođača plastičnih vrećica a ne  njihova zabrana. Simončić kaže da se zabrana uvodi bez ikakvih izračuna koliko će nas to koštati.

- Je l' mi proizvodimo papir? Ne. Je l' mi proizvodimo pamuk? Ne. Je l' netko napravio bilancu i pitao koliko će to nas koštati, postavlja pitanja Simončić dodajući da bi se po nekim izračunima izgubilo između 800 i 3000 radnih mjesta. Istaknuo je i ulogu npr. plastičnih rukavica tijekom borbe protiv širenja koronavirusa.