"Mit da život u Švedskoj teče uobičajeno"

Švedska se protiv koronavirusa odlučila boriti kolektivnim imunitetom, no sada se postavlja pitanje plaćaju li visoku cijenu zbog takva pristupa. Do sada je više od 4000 preminulih, znatno više u usporedbi sa susjednim zemljama. U strahu od drugog vala, Švedska se odlučila za trajniju strategiju jer smatra da virus neće uskoro nestati.

Velika okupljanja s vremenom su zabranjena - nakon otvorenog pisma švedskih znanstvenika premijer Löfven smanjio je broj s 500 na 50 ljudi, ali tijekom pandemije diljem Švedske radile su škole - prvo za sve, a onda samo za učenike nižih razreda, vrtići, kafići, barovi, restorani.

- Mit je da život u Švedskoj teče uobičajeno. Nema potpune karantene, ali zatvoreni su mnogi segmenti društva. Puno Šveđana ozbiljno je pogođeno, izjavila je švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde.

I dalje se preporučuje rad od kuće. Od ožujka je u Švedskoj bez posla ostalo 76 tisuća ljudi, država je dosad u ekonomiju ubrizgala 23 milijarde kruna.

- Prema izvješću s tržišta rada za travanj, nezaposlenost je skočila na 7,9 posto. To je najveća nezaposlenost u posljednjih pet godina, očekujemo da će još rasti, rekla je švedska ministrica financija Magdalena Andersson.

Sedamdeset posto švedskog izvoza ide u zemlje članice Unije. Posljedice karantene u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i na drugim bitnim tržištima švedski izvoznici tek će osjetiti. U Stockholmu tvrde da i oni trebaju Unijinu pomoć, ali odbijaju njemačko-francusku ideju o 500 milijardi eura teškom fondu.

Švedski model borbe s virusom popucao je po šavovima u domovima za starije, još mjesecima na snazi će biti zabrana posjećivanja. U njima je skončalo više od polovine preminulih, stariji od 70 platili su najvišu cijenu.

Švedski dužnosnici tvrde da je borba s koronavirusom maraton, a ne sprint. Brane svoju taktiku. Odbacuju tjedna mjerenja smrtnosti koja ih smještaju u svjetski vrh, kao i tvrdnju da su ekonomske interese pretpostavili dobrobiti svojih građana.

Više doznajte u videozapisu.