"Slučaj franak": tužiti ili ne tužiti, tužiti za što, za što ne tužiti

Nema kraja višegodišnjem raspetljavanju dužnika i banaka, ali i različitom instancama Sudova o kreditima u švicarskim francima. Osim ekonomskih i dubokih društvenih posljedica taj prvi slučaj kolektivne pravne zaštite uzrokovao je cijeli niz pravnih posljedica. Što to sve znači za tužitelje, tuženike, sudove, ali i cijelu pravnu struku u Hrvatskoj u emisiji HRT-a Studio 4 govorila je prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Studija svih pravnih posljedica konverzije kredita iz švicarskog franka u euro, čiji je autor profesorica Maganić pokazala je više segmenata, a ono što ističe je:

- Prvo je pitanje kolektivne pravne zaštite koja je trajala osam godina, a to je pitanje djelotvornosti kolektivne pravne zaštite. S druge strane ne možemo reći da su naši sudovi relativno brzo odgovarali na zahtjev s obzirom na to da je neprestano postojala mogućnost izjavljivanja novih pravnih lijekova, što je prolongiralo cijeli taj postupak koji je pokrenut 2012. Prva odluka je donesena 2013. s obzirom na to da su bile izjavljene žalbe 2014. je bilo prvo pravomoćno utvrđenje ništetnosti promjenjive kamatne stope. Visoki trgovački sud je već tada pravomoćno utvrdio da je ugovorna odredba ugovora o kreditu u švicarskom franku, da dio koji se tiče ugovorne odredbe promjenjive kamatne stope ništetan, rekla je.

Mislilo se da se stvari počinju raspetljavati, ali su zapravo dobile neočekivane zaplete i obrate po svim mogućim instancama.

- Prva stvar koja se dogodila je da smo 2015. imali zakon o potrošačkom kreditiranja odnosno izmjene i dopune zakona o potrošačkom kreditiranju koji je zapravo želio intervenirati. Znači država je željela intervenirati jednom zakonskom mjerom da omogući građanima koji su imali ugovor o kreditu zaključen s valutnom klauzulom u švicarskom franku, prvo omogući konverziju,  da taj postojeći ugovor zamijene novim ugovorom. Bitno je reći da je ta konverzija djelovala retroaktivno. To znači da je dovele potrošače u poziciju u kojoj bi on bio da je zaključio ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u euru. To znači da se dogodilo s učinkom od 2015. ne stoji. Ona je dakle retroaktivno vratila potrošača u tu poziciju, rekla je Maganić.

- To je zanimljivo zato što smo to rekli - prvo imamo 2014. pravomoćno utvrđenje ništetnosti promjenjive kamatne stope,  ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi. Onda imamo 2015. kada sam zaključivala ugovor o konverziji, tada sam već bila upoznata s tim da je ništetna ugovorna odredba koja se tiče promjenjive kamatne stope, dodala je.

- Stvari se razvijaju dalje, 2018. se utvrđuju da je ništetna valutna klauzula u švicarskom Franku. To je dosta polemike izazvalo i dandanas, prava potrošača se iznimno brzo razvija, snažno razvija,  mi ne znamo ni sad kako će sve to na kraju završiti, nadalje je objasnila Maganić.

Upleo se Visoki trgovački sud, Ustavni sud, Vrhovni sud, cijela ta priča je dovela tu priču do totalnog apsurda.

- Imamo utvrđenje pravomoćne promjenjive kamatne stope iz 2014. a ovo drugo iz 2018. I sada o tome još u povodu revizija odlučuje Vrhovni sud 2019. Međutim, imamo novi institut prema zakonu o parničnom postupku koji omogućava da u pogledu nekog važnog pitanja Vrhovni sud izrazi svoje pravno shvaćanje, rekla je.

- Zapravo to bi trebalo ići po inicijativi sudova, a ovdje smo imali jednu kompoziciju koja je zapravo bila inicijativa odvjetnika koji su vjerojatno imali doticaj sa strankama koje su zastupali u švicarskim franku i oni zajedno s Općinskim sudom u Pazinu pokreću prvostupanjski sud, zapravo, ali na njihovu inicijativu,  postavlja pitanje je li valjan ugovor o konverziji s obzirom na to da imamo ništetnost i promjenjive kamatne stope, za koje sam rekla da su građani bili upoznati tada kada su zaključivali ugovor o konverziji, objašnjava zavrzlamu Maganić.

- I ono što mislim da je dosta važno zapravo da su banke bile pritisnute od strane države zakonom da zaključe te ugovore, da ponude potrošačima njihovo zaključivanje, a potrošači su mogli ili nisu morali. 90% ih je zaključilo ugovor o konverziji, a 10% nije, dodala je.

Tužiti ili ne tužiti, tužiti za što, za što ne tužiti, tko je u prednosti, oni koji su konvertirali kredite iz CHF u euro, ili oni koji nisu i što je sa svim ostalim kreditima s valutnim klauzulama doznajte uskoro u ostatku razgovora u videu.