EP o zemljama zapadnog Balkana i stanju u šengenskom prostoru

Na sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu raspravljalo se o zemljama zapadnog Balkana i njihovu napretku na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Izvješće je podnio hrvatski zastupnik Tonino Picula.

Europski parlament preporučuje integriranje svih zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Ističe se da je to važno i radi sigurnosti i stabilnosti, ali i zbog ekonomskog prosperiteta cijelog europskog kontinenta. Parlament podsjeća i Vijeće i Komisiju da je proširenje dvosmjerni proces, da ne postoje samo obveze onih država koje se žele priključiti već i da Unija treba ispunjavati svoja obećanja, da treba u budžetu planirati sredstva za proširenje. Traži se više političkih poticaja za te države, da ih se uključi u neke sistemske politike da bi se, iako još nisu punopravne članice, ojačale proeuropske snage i proeuropsko raspoloženje u tim državama. Parlament se sa svoje strane obvezuje da će ojačati institucionalnu podršku proširenju, izvijestila je naša dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro.

Ove će preporuke, nakon što ih Parlament usvoji, biti upućene i Vijeću i Komisiji i njemačkom predsjedništvu.

- I svakako smo ovim preporukama željeli istaknuti da svi pregovori koji se vode i koji će se voditi s kandidatkinjama sa zapadnog Balkana moraju imati u svom samom središtu jačanje demokracije, demokratstkih institucija, poštivanje pravne države, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodu medija, slobodu izražavanja i brigu o svima onima koji se osjećaju kao manjina.", rekao je Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP).



Zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj su sjednici raspravljali o stanju u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19 i pozvali da se što prije uspostavi normalno funkcioniranje bez kontrola na unutarnjim granicama.

Rasprava je održana uoči glasanja u petak o rezoluciji u kojoj se pozivaju zemlje članice EU-a da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor te na brzi povratak na normalno funkcioniranje kako bi se osigurala sloboda kretanja i podupro gospodarski oporavak.

U raspravi je istaknuto da je Schengen jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama, ali i jedno od najranjivijih.

- Nakon izbijanja pandemije koronavirusa zatvorene su granice i šengenski prostor je prestao normalno funkcionirati. Ograničenje kretanja usporilo je širenje infekcije i spasilo tisuće života, ali je cijena za gospodarstvo i društvo u cjelini golema, izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Dio zastupnika s lijevog političkog spektra ponovno je kritizirao Hrvatsku zbog postupanja prema migrantima koji iz Bosne i Hercegovine pokušavaju ući u Europsku uniju, ističući da bi se zbog toga trebao zaustaviti proces primanja Hrvatske u šengenski prostor. Zastupnik Karlo Ressler u svom je istupu na plenarnoj sjednici odbacio takve napade.

- I danas smo imali priliku čuti neargumentirane napade na našu zemlju zbog učinkovite politike zaštite vanjskih granica. To je pokušaj politizacije ulaska Hrvatske u Schengen. Međutim, vjerujem da će hrvatski i svi europski građani uskoro uživati u prednostima hrvatskog članstva u Schengenu. Bolja prometna povezanost, snažnija gospodarska suradnja i još kvalitetnija zaštita vanjskih granica u interesu je cijele Europe, zaključio je zastupnik Ressler.

Tonino Picula je u izjavi novinarima nakon rasprave izjavio da Schengen ostaje otvoren projekt i za nove članice, među njima i Hrvatsku, a da bi na kritike koje dolaze u vezi s postupanjem s migrantima koji pokušavaju prijeći iz BiH u Hrvatsku bilo najbolje odgovoriti tako da se dopusti nekom neovisnom tijelu da sve provjeri.

U petak će Europski parlament glasati o rezoluciji u kojoj se "poziva Vijeće i države članice da pojačaju svoje napore kako bi se dovršila integracija šengenskog prostora na sve zemlje članice".

Europska komisija je 22. listopada prošle godine ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

Vijeće EU-a, odnosno države članice, još nisu imale na dnevnom redu evaluaciju Komisije o hrvatskoj spremnosti za ulazak u šengenski prostor. Za odluku o primanju potrebna je suglasnost svih zemalja članica, dok Europski parlament o tome donosi mišljenje.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali unatoč tome nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

U prijedlogu rezolucije izražava se spremnost Parlamenta da izradi mišljenje o punoj provedbi šengenskog zakonodavstva u Hrvatskoj čim to Vijeće zatraži.
Sve zemlje članice EU-a istodobno su i članice šengenskog prostora osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te Cipra, koji to ne može jer ne kontrolira cijeli svoj teritorij i Irske, koja to ne želi jer bi morala uspostaviti granične kontrole sa Sjevernom Irskom.

Dijelom šengenskog prostora su i četiri zemlje koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. U prijedlogu rezolucije poziva se na što brži povratak Schengena na normalno funkcioniranje bez unutarnjih kontrola.

Brzi i koordinirani povratak na puno funkcioniranje šengenskog prostora od najveće je važnosti za očuvanje slobode kretanja, jednog od glavnih postignuća europskih integracija, te za osiguranje gospodarskog oporavka nakon pandemije, kaže se u predloženom tekstu.