Većina članica EU-a želi dogovor o planu oporavka u srpnju

Velika većina čelnika zemalja članica složila se petak na virtualnom samitu da je dogovor o planu za oporavak i Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) potrebno što prije postići, iako još postoje dosta velike razlike u stajalištima o samom sadržaju budućeg dogovora.

- Njemačka je odlučna u tome da se što prije postigne dogovor s obzirom na teške gospodarske posljedice pandemije koronakrize, izjavila je, između ostaloga, njemačka kancelarka Angela Merkel nakon završetka virtualnog sastanka na vrhu, na kojem su čelnici zemalja članica prvi put razgovarali o prijedlozima koje je Komisija objavila 27. svibnja.

Plenković: Nema bojazni za hrvatske milijarde

Europska komisija je predložila plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.

Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura.

Što možemo očekivati nakon današnjeg sastanka otkrila nam HTV-ova dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro:



Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će se sredinom srpnja čelnici zemalja članica osobno okupiti na samitu u Bruxellesu sredinom srpnja na kojem će pokušati postići dogovor.

Virtualni samit u petak završio je očekivano bez dogovora te su i dalje ostale razlike među članicama u pitanju iznosa sredstava za oporavak, hoće li pomoć biti bespovratna ili će se davati zajmovi, a nema slaganja ni oko kriterija za dodjelu sredstava i pod kojim uvjetima. Sporno je i pitanje rabata, na koji imaju pravo nekoliko zemalja članica neto-uplatiteljica kako ne bi previše uplaćivali u europski proračun.

Kancelarka Merkel je rekla da su razlike u stajalištima zemalja članica "i dalje velike", ali da je samit održan u "konstruktivnoj atmosferi". Merkel je napomenula da nitko nije kritizirao da se paket za oporavak sastoji od kombinacije bespovratne pomoći i zajmova, dovodio pravni temelj prijedloga Europske komisije ili doveo u pitanje prijedlog da Komisija posuđuje novac na financijskim tržištima koji će onda biti usmjeravan zemljama članicama.

- Sada smo došli u situaciju da možemo početi pregovarati, rekla je Merkel. Istaknula je da ima zemalja koje smatraju da je predloženi iznos prevelk, neke zemlje ne žele kredite nego samao bespovratnu pomoć, a druge bi da je više zajmova. erkel je kritizirala prijedlog da trajanje plana za oporavak bude odo 2021. do 2024. godine i da se posuđeni novac počne vraćati tek iz sljedećeg VFO-a nakon 2028. godine. Mislimo da je to predugo i vjerujemo da bismo trebali početi otplaćivati dug već u ovom financijskom razdoblju od 2021. do 2027., rekla je Merkel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je preko Twittera da želi sporazum u srpnju.

- Europa mora biti na visini povijesne zadaće i pokrenuti ambiciozni oporavak temeljen na proračunskoj solidarnosti. Nakon francusko-njemačkog prijedloga o 500 milijardi bespovratne pomoći i prijedloga Europske komisije, idemo u srpnju postići dogovor 27 zemalja članica, poručio je Macron.



Nizozemski premijer Mark Rutte, čija zemlja spada u tzv. "štedljivu četvorku", insistira na uvjetovanju pomoći.

- Važno je da pomažemo jedni drugima, ali solidarnost se ne sastoji samo u tome da se pomaže zemljama kojima pomoć treba, nego i te zemlje moraju učiniti sve kako bi provele reforme poput mirovinskog sustava, tržišta rada, poreza, borbe protiv sive ekonomije kako bi i one postale konkurentne.

Rutte odstupa od većinskog stajališta da je dogovor potreban što prije. On kaže da ne bi bilo veće štete ako se sporazum ne postigne u srpnju, da nema razloga za žurbu, nego da je važniji sadržaj onoga što će se dogovoriti.

Talijanski premijer Giuseppe Conte poručio je da se dogovor mora postići u srpnju.

- EU je danas napravio jedan korak naprijed. Svi smo svjesni što je na kocki. Moramo postići dogovor u srpnju, poručio je Conte preko Twittera.

Savić: Današnji sastanak nije zamišljen da se donese dogovor

U Temi dana HTV-a gostovali su Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja i Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti iz Zagreba te su komentirali paket pomoći zemljama Europske unije.

Četiri sata raspravljali su na videokonferenciji čelnici država Europske unije o Fondu za oporavak. S obzirom na to da se radi o 750 milijardi eura i o presedanu  prvom zajedničkom zaduženju unije ne čudi da se članice razlikuju u stajalištima i vode tvrde pregovore. Dogovor se očekuje tijekom ljeta, a procjene su da će biti potrebno održati i nekoliko summita da bi se postigao konsenzus.

- Od samog Fonda za oporavak je u igri 10 milijardi eura plus dugogodišnji financijski okvirni proračun Europske unije još nekih 11 i pol otprilike. Dakle, ovo je bila situacija gdje su svi premijeri i šefovi država Europske unije iznosili svoje stavove da se vidi kako koja država ima stavove. Naravno da nisu svi stavovi identični. Ipak je riječ o vrlo visokom iznosu. Dogovara se za ukupno tisuću 850 milijardi eura vrijedan paket. Naravno da se razlikuju stavovi od države do države. Ono što se može zaključiti iz videokonferencije da ipak u globalu države podržavaju pristup Europske komisije predloženi paket i put kako bi se mogao financirati. Današnji sastanak nije zamišljen da se danas donese dogovor, rekao je Zvonimir Savić.

Zvonimir Savić smatra kako su neke stvari sporne. Neke države su osporavale visinu tog paketa oporavka i je li uopće toliki potreban.

- Sporile su i način financiranja podijele tih sredstava na način koji se dio tih sredstava može odvojiti kao bespovratna sredstava pomoći država, a koji dio zajmova kao pomoć nekim državama, rekao je Savić.

Kristijan Kotarski kaže kako paket mjera načelno podržavaju, ali kad se uđe u detalje, onda se uđe u ozbiljne debate koji će obilježiti naredne tjedne.

- Plan Angele Merkel je da se donese taj ključan moment do odlaska na ljetnu stanku, do godišnjih odmora u kolovozu. Odlučnost se vidi u tome da niz tematski područja poput reforme migracijske politike odgođeni za jesen kako bi se smanjile jabuke razdora koje mogu unijeti dodatnu neslogu oko ovog vrlo važnog pitanja, a to je donošenje Fonda za opravak i solidarnosti višegodišnje financijske perspektive. Je li to izvedivo, to tek treba vidjeti, rekao je Kotarski.

- Kriterij i metodologija po kojima se odlučuje koliko će se pojedinoj državi članici dodijeliti sredstava. Po tom inicijalnom prijedlogu, mora se reći da je Hrvatska prošla jako dobro. Kao metodologija se uzima broj stanovnika, to nam ne ide na ruku, ali nam ide na ruku visina BDP-a, dodao je.

Kotarski ističe kako Fond ima svrhu kako bi se više pomoglo manje razvijenim zemljama članicama i da se uzme kriterij prosječne stope nezaposlenosti od 2015.-2019. godine, a Hrvatska je imala prosječnu stopu nezaposlenosti koja je veća od prosjeka Europske unije u tom periodu.