Korona nije zaustavila uvoz

Unatoč epidemiji u kojoj je trgovina između zemalja bila otežana - Hrvatska nastavlja produbljivati vanjskotrgovinski deficit. Uvoz i dalje raste brže od izvoza. Najviše uvozimo meso, proizvode na bazi žitarica i škroba, mlijeko i mliječne proizvode. Uz to, zbog manje potražnje, pale su i cijene kojima hrvatski proizvođači ne mogu konkurirati.

Otvoreno: Može li Hrvatska proizvoditi hranu za svoje potrebe?

Za vrijeme korone tržnice i trgovine poslovale su prema posebnim uvjetima. Povrće i voće dostavljalo se i na kućna vrata. Je li barem tada domaća proizvodnja dobila svoju šansu?

- U trenutku korone nešto je bio manji uvoz, tražila se domaća roba, ali je bila i potrošanja manja jer su ljudi manje migrirali, manje su ljudi kupovali, tako da se dio namirio iz domaće proizvodnje, ali teško je očekivati da se domaća proizvodnja povećala u mjesec dana, toliko da bi namirila sve manjke koji su uvijek bili nažalost u proizvodnji, kaže Vjekoslav Budanec, Zajednica udruga hrvatskih povrćara.

Nakon prvotnog pustošenja trgovina, potražnja je u travnju stala. U klaonicama se prerađivalo manje mesa, piletina se gomilala u hladnjačama, a na naše police prelijevali su se viškovi s europskog tržišta. 

- Cijene se jako urušile, police preplavljene sa izuzetno niskim cijenama što mesa peradi, sada već i svinjskog mesa. Evo svjedoci smo po kojim cijenama se teleće meso prodaje na našim policama. To su vrlo ozbiljni problemi, ističe Branko Bobetić, Gospodarsko-interesno udruženje Croatiastočar.

Domaća proizvodnja usto ostala je bez važnog distributivnog kanala: pala je potražnja u hotelima, restoranima, kafićima. Potrošnja je sada svedena na samo 20% prošlogodišnje. Je li se to odrazilo i na cijene?

- Cijene domaće ribe se nisu toliko mijenjale, ostale su relativno iste, ali su ljudi prepoznali kvalitetu. Tržište je prepoznalo kvalitetu domaćeg proizvoda koji ako je 2,3 kune skuplji, ipak je kvalitetan, rekao je Anton Elez, Distributivni centar Dubrovnik, Žuvela d.o.o.

Samodostatni su tek u nekim granama poljoprivrede. Za vlastite potrebne dovoljno imamo žitarica. No, i ono što izvozimo, na kraju uvozimo u obliku prerađevina. 

- Mi smo zemlja koja je veliki proizvođač pšenice i kukuruza, samo za ilustraciju imamo godišnje preko 20 milijuna eura vrijednosti smrznutih pekarskih proizvoda, otkriva Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Sve dok ne proizvodimo dovoljno da bismo prehranili vlastite stanovnike, teško je očekivati smanjenje ovisnosti o uvozu.