Hoće li kamate na kredite padati ili rasti?

Rast kredita za građane do kraja veljače u godinu dana iznosio je 5 milijardi kuna. Hrvatska narodna banka stoga upozorava banke da pooštre kriterije kod izdavanja kredita. Među ostalim HNB nadzire i korigiranje kamatnih stopa koje je veći dio banaka dužan obaviti dva puta na godinu. Hoće li kamate padati ili rasti?

Sandra Flajpan
u financijskom je braku s bankom još dvije godine. Otplaćuje stambeni kredit. Prije godinu dana refinancirala ga je po nižoj kamatnoj stopi. Rata joj je niža 100-tinjak kuna.

- Treba obići sve banke, treba ispitati sve uvjete, doći tada svojoj banci i reći što vaša banka nudi i vidjeti dal je vaša banka spremna vas zadržati za svoga klijenta ili nije, otkriva Sandra.

Dijelu klijenata koji imaju veće iznose kredita s promjenjivim kamatama - one će od 1. srpnja biti manje. Naime, nakon HNB-ova izračuna nacionalne referentne stope, pokazalo se da se banke sada financiraj po povoljnijim uvjetima.

- Ajmo reći da će, ako je mjesečni anuitet od 2 do 3 tri tisuće kuna, smanjenje biti 100 do 200 kuna, kaže Ivana Kamenić, Sektor poslovanja sa stanovništvom, HPB.

Građani su se do kraja veljače kod banaka zaduživali 400 milijuna kuna na mjesečnoj razini. Zbog ekonomske nesigurnosti uzrokove koronavirusom većina je pri zaduživanju danas oprezna.

- Ulazak u europodručje će sigurno još spustiti kamate. Ako gledate koje zemlje u srednjoj i isitočnoj Europi imaju niže kamate, to su one zemlje koje su ušle u europodručje Slovačka, Slovenija druge zemlje Rumunjska, Poljska, Slovačka uglavnom imaju više kamatne stope, ističe Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Građane zabrinjava i najava rasta kamatnih stopa, koja je moguća u idućoj godini.

- Svjedoci smo da su kamatne stope relativno niske tako da je prostor za daljni pad sve manji, a prostor za rast sve veći, samo je pitanje da li će se i kada desiti, kaže Zoran Balija, savjetnik za financije.

Banke su posljednjih mjeseci pooštrile kriterije za odobravanje kredita, a uskoro će biti još stroži. Naime, ponovno se uvodi HROK - odnosno Crna lista dužnika.