Divjak: Financiranje znanosti i visokog obrazovanja povećano za više od 25 posto

Financiranje znanosti i visokog obrazovanja povećano je u posljednjem razdoblju za više od 25 posto, ali su mogućnosti nudile i više, rečeno je danas u Zagrebu na konferenciji za medije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Ministrica Blaženka Divjak sazvala je konferenciju kako bi predstavila rezultate reformskog alata programskih ugovora za visoka učilišta i javne znanstvene institute, s obzirom na to da je 2018. godini uvedena strukturna promjena financiranja toga sustava, a na sredini toga četverogodišnjeg razdoblja Ministarstvo ima obavezu izvijestiti Vladu o rezultatima.

Sustav od 2018. počiva na tri izvora financiranja: na temeljnom financiranju ovisnom o broju studenata i broju objavljenih radova, na financiranju temeljenu na rezultatima poput završnosti i zapošljivosti studenata, vrhunski kategoriziranim člancima (tzv. Q1) i projektima, te na financiranju temeljnih ciljeva kao što su relevantnost, učinkovitost visokog obrazovanja i izvrsnost znanosti i umjetnosti.

Treći izvor ugovara svaka institucija s Ministarstvom i time sklapa Programske ugovore. Programske ugovore potpisalo je svih 25 javnih znanstvenih instituta i svih 14 visokih javnih učilišta i veleučilišta, te samo dva od osam javnih sveučilišta, rečeno je na konferenciji za novinare.

- Financiranje visokih učilišta povezano s programskim ugovorima povećano je s 350 milijuna kuna godišnje 2018. godine na 450 milijuna kuna 2020., a javnih instituta s 37,7 milijuna 2018. na 51,5 milijuna kuna 2020. godine, rekla je ministrica Divjak.

Još ima mogućnosti za napredak povlačenja sredstava iz EU fondova za niz područja kao što su suradnja s gospodarstvom, inovacije itd., rekla je ministrica Divjak i dodala da je s naslova nepotpisivanja programskih ugovora za Sveučilište u Zagrebu ostalo neiskorišteno 15,5 milijuna kuna, a ukupno za sva sveučilišta oko 35 milijuna kuna na godinu.

- Možemo zamisliti koliko je to opreme i laboratorija za znanstvena istraživanja, kazala je.

Iznos ugovorenih znanstvenih projekata povećan je na gotovo svim sveučilištima u 2018./2019. u odnosu na 2017./2018, godinu, a najviše na Sveučilištu u Splitu, 174 posto, u Zagrebu za 73 posto i u Rijeci 67 posto, dok je jedino u Dubrovniku broj opao.

Povećan je broj diplomiranih u odnosu na broj upisanih studenata, najviše na Sveučilištu u Rijeci, također, povećan je broj znanstvenika na sveučilištima, osim u Dubrovniku.

Državna tajnica Branka Ramljak kazala je da su sva sveučilišta koja nisu potpisala programske ugovore, osim Sveučilišta u Zagrebu, dovela do kraja pregovore i ostalo je samo potpisati te ugovore, ali se to nije dogodilo.

A dva sveučilišta koja su ih potpisala, u Rijeci i Puli, dokazala su da je to motivirajuće, kazala je državna tajnica Ramljak i dodala da Sveučilište u Zagrebu po drugim osnovama financiranja dobiva oko 150-170 milijuna kuna godišnje.

- Opći programski cilj bio je okrupnjavanje sveučilišta, njihova racionalizacija i poticaj razvoja deficitarnih programa, kazala je.

Državni tajnik Tome Antičić rekao je da su rezultati za javne institute izvrsni te da su poboljšani svi pokazatelji. Broj znanstvenih projekata povećan je za 20 posto, a međunarodnih 27 posto, broj vrhunskih "Q1" radova za 30 posto, a suradnja s gospodarstvom za 20 posto.

- Gotovo 30 vrhunskih znanstvenika povratnika došlo je u Hrvatsku iz inozemstva, najviše na Institut Ruđer Bošković i na institute u Rijeku, rekao je i dodao da povećanje financiranja mora biti puno veće, jer je Hrvatska pri dnu EU po izdvajanju za znanost.

- Nužna je reforma hrvatskog znanstvenog sustava i za to to smo pripremili seriju zakona koja čeka na usvajanje, ali nije postojala politička volja za to, kazao je Antičić i dodao da postoje "otpori u sustavu znanosti, koji ne žele promjene".