Čavrak: Ne bih plašio narod da neće biti za plaće, ali nećemo izbjeći veliko zaduživanje

Profesor Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu komentirao je u Studiju 4 HRT-a hrvatski proračun u korona-krizi, hoće li biti novca za plaće, možemo li u jesen očekivati rast broja nezaposlenih te što očekivati od obećanog europskog novca na koji Hrvatska računa.

Plenković predstavio novu gospodarsku mjeru, skraćivanje radnog vremena

Ističući da je jasno da u korona-krizi dolazi do značajnog pada BDP-a, rekao je da sadašnje procjene kažu da će on biti oko 9, 10 posto.  Njemu se, kaže, čini da će u konačnici to ipak biti nešto lošije, no svakako je, nastavlja, riječ o velikom padu koji će se sigurno odraziti na mogućnost države da udovolji svim stavkama javnih rashoda koji su ranije planirani.

- To znači da će trebati imati još puno rebalansa, puno aktivnosti na iznalaženju alternativnih izvora za financiranje proračuna, jer naša struktura prihoda je takva da se oslanjamo uglavnom na potražne poreze. Turizam tu čini veliku stavku, a jasno je da ove godine nećemo imati ni približno brojke kao ranijih godina, rekao je.

Hoćemo li imati dovoljno novca za plaće i moramo li sve premostiti s dodatnim, kratkoročnim zaduženjima?

- Što se tiče mirovina, znamo da smo dosad morali iznalaziti dodatna sredstva. A s obzirom na stanje proračuna, sasvim je jasno da će novca nedostajati i da se moraju tražiti alternativni izvori za namirenje. Osobno mislim da se ne treba narod plašiti time da neće biti novca za plaće i mirovine, bez obzira koliko se radilo o relativno velikim iznosima. Mogućnosti za iznalaženje alternativnih izvora i kroz zaduživanje, domaće, inozemno, su sasvim dostatne. I ova situacija opravdava takve postupke, rekao je.

Vlada se u pristupu korona-krizi, kaže on, odlučila za inkrementalni pristup.

- To znači da najprije odredi mjere za mjesec-dva, pa onda za svaki mjesec, pa za svaki sektor itd. Htjela je u konačnici izbjeći veliko zaduživanje, no ono se neće moći izbjeći po mom sudu i po onome što promatram da se događa u svijetu, rekao je.

Bio bi nešto povoljniji pristup, kaže on, da Vlada odmah na početku napravi  srednjoročni program rješavanja problema koji proizlaze iz korona-krize, a koji ne uključuje samo pitanje zaduživanja.

- Nego bi on u tom slučaju imao drugu važnu implikaciju, a to je da bi poslovni subjekti i građani imali manju neizvjesnost. Jer s ovim inkrementalnim pristupom, iz mjeseca u mjesec, s mijenjanjem pravila kriterija, unesen je dodatni aspekt neizvjesnosti, a to makroekonomski i ekonomski znači da su građani dodatno postali još štedljiviji, da su investicije sve više u drugom planu. A bez generiranja potrošnje neće se moći riješiti ni pitanje proračuna niti bilo koje drugo pitanje, rekao je.

Na pitanje misli li da je gubitak radnih mjesta na jesen neminovnost, kaže:

- Sve recesije prati rast nezaposlenosti, s tim da će on u ovom slučaju biti nešto odložen zbog toga što je država ipak sufinancirala troškove zadržavanja jednog broja radnih mjesta i tako smanjila tehničku nezaposlenost. Nezaposlenost postoji, samo se ona ne evidentira kao nezaposlenost jer država održava formalno radna mjesta. U recesijama rast nezaposlenosti kasni tri do šest mjeseci iza pada BDP-a. To znači da se svakako na jesen, bez obzira na ove inače sezonske oscilacije, može očekivati problem rasta nezaposlenosti.

Komentirao je i činjenicu da se Hrvatska nada europskom novcu - spominje se naime 10 milijardi eura na koje bi Hrvatska mogla računati. Ali to nisu bespovratna sredstva.

- Što se tiče tih deset milijardi, nažalost ta priča još uvijek nije do kraja definirana. Problem definiranja tih deset milijardi eura pomoći i socijalnog pristupa Europske unije, je pod pritiskom brojnih konflikata i neriješenih pitanja u samoj EU. Ova korona-kriza je na neki način dodatno inicirala neke stare, neriješene probleme unutar EU. Nadamo se da će se to u vrlo kratkom vremenu riješiti i da će nešto od tih 10 milijardi biti upotrebljeno za rješavanje konkretnih problema u Hrvatskoj, rekao je.

Komentirao je i završetak projekta uređenja gradskog trga Poljane i izgradnje troetažne podzemne garaže u središtu Šibenika. Taj će prostor napokon, nakon što je godinama ondje bilo parkiralište, ponovno postati pješačka zona, ali i reprezentativan urbani trg.

- Htio bih čestitati svima koji su ovaj projekt u Šibeniku formirali i proveli, jer mi se čini da je to jedan u nizu projekata koji doprinosi transformaciji Šibenika. Znamo da je Šibenik imao dosta teškoća u vrijeme tranzicije i s ovakvim projektima on danas postaje jedan vrlo moderan, suvremen grad s modernom infrastrukturom i uvjetima za razvoj, rekao je, a na pitanje je li to dio predizborne kampanje, kaže da pozdravlja izgradnju bilo kojeg objekta, bez obzira na to je li vezan za izbore.

- Naravno, stranke koje su na vlasti nastoje što više projekata završiti baš pred izbore, tako da građanima to ostane u pamćenju i da zbog toga dobiju političke poene. To je na neki način i legitimno, rekao je.

Razlikovao bi ipak, kaže, ovakve projekte od primjerice postavljanja nekog kamena temeljca, "gdje se zaista vidi da stranke doista nisu uspjele, nego nešto nude samo kao obećanje".

Pogledajte cijeli razgovor: